Hrvatski simpozij neuroelektronike kao i Zagrebačka radionica neuroelektronike, održati će se u Zagrebu od 4. do 6. studenog u Zagrebu, javlja N1. Domaćin simpozija je Hrvatski institut za istraživanje mozga (HIIM) na Šalati dok će radionica, pored instituta, imati dio svog programa i na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) Sveučilišta u Zagrebu. Ovo je prvi takav simpozij neuroelektronike u Hrvatskoj, a u glavni grad privući će vrhunske znanstvenike na ovaj dvodnevni događaj.
Pored spomenutih domaćina, u organizaciji simpozija sudjelovali su i Medicinski fakultet u Zagrebu te Znanstveni centar izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanost. Financijsku pomoć organizaciji, pružila je i Hrvatska zaklada za znanost.
Pod nazivom “Napreci u tehnologiji neuronskih sučelja – minimalističko snimanje i stimulacija”, Eric Daniel Glowacki sa CEITEC-a (Srednjoeuropskog instituta za tehnologiju, dio Tehnološkog fakulteta u Češkom gradu Brno), održati će glavno predavanje. Nakon tog predavanja odmah u četvrtak ujutro, kreću dva dana pogatog programom iz tema neuroznanosti.
Novi laboratorij
Među tim događajima, ističe se i predstavljanje Laboratorija za neuroelektroniku i neuroračunalnu interakciju na HIIM-u kojeg vodi dr.sc. Nikola Habek.
Interdisciplinarnim pristupom u kojem sudjeluju stručnjaci s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i fizički odsjek PMF-a, stručna grupa će se baviti istraživanjem, razvojem i primjenom najmodernije tehnologije bežične stimulacije koja se danas istražuje na poznatim svjetskim istraživačkim centrima. Kao inovativni pristup rješavanju problema i istraživanju neuronskih mreža, HIIM će po prvi puta razvijati i trenirati umjetnu inteligenciju na svome institutu.
“Nove tehnologije temelje se na tematici istraživanja na kojima sam sudjelovao u Švedskoj, i koju se nastavlja razvijati u suradnji s prof. Glowackim koji ju je utemeljio. Radi se o minijaturnim električnim komponentama koje su slične sunčevim ćelijama – mogu proizvesti električnu struju kada su obasjane svjetlošću. Takve elemente zovemo foto-kondenzatorima, i možemo ih proizvesti u laboratoriju na PMF-u, na tankim folijama koje su pet puta tanje od promjera vlasi ljudske kose, i koje su velike svega nekoliko milimetara”, objašnjavao je nove tehnologije za N1 dr.sc. Vedran Đerek.
Đerek je jedan od glavnih organizatora Simpozija, a istaknuo je i kako se nove tehnologije mogu primijeniti u terapijske svrhe.
“Ovakve folije se mogu postaviti izravno oko živca ili na površinu mozga, i nakon što se obasjaju svjetlošću mogu poslati električni signal izravno u živac ili na površinu mozga. Svi signali u živčanom sustavu su električni, pa mi obasjavanjem naših foto-kondenzatora pulsevima svjetlosti možemo u živčani sustav unositi pulseve električne struje, tj. unositi umjetne vanjske podražaje, ili blokirati one nepoželjne. Potencijalne primjene su očite i ogromne, Moguće je bežičnim putem pobuđivati živčana vlakna prekinuta uslijed traumatske ozljede; moguće je koristiti naše foto-kondenzatore za pobuđivanje slijepih mrežnica i terapijsko vraćanje vida kod određenih oboljenja; moguće je koristiti foto-kondenzatore za pobudu autonomnog živčanog sustava – živca lutalice (vagusa)”, nastavio je Đerek.
Dugoročni plan razvitka
Dodao je i kako je elektrostimulacija vagusa trenutno u fazi istraživanja, primjena takve stimulacije moguća je terapija za poremećaje anksioznosti, pretilost, alkoholizam, poremećaje srčane funkcije, autoimune bolesti i protiv kronične boli.
Dugoročni plan Simpozija i suradnje sa profesorom Glowackim je paralelno razvijanje istraživačke grupe iz primjenjene biofizike na PMF-u, te istraživačke grupe za neuroelektroniku na HIIM-u.
“Takve dvije grupe bile bi u stanju raditi na sučeljima elektroničkih i bioloških sustava, na tragu onoga što rade velike istraživačke skupine u svijetu, te u što ulaže i Elon Musk (NeuraLink)”, zaključio je Đerek.
