Vojna bolnica postaje obrazovna ustanova: Prvi useljavaju polaznici glazbenog učilišta

Vojna bolnica u Vlaškoj ulici otvorena je 1861. kao “Garnizonsspital Nr. 23 in Agram” s 223 bolnička kreveta, od čega 24 za časnike, te 59 ležajeva za osoblje, a ovih dana bi trebala postati mjesto obrazovnih ustanova, javlja Večernji list.

Povijest kompleksa u Vlaškoj 87 seže još od početka 19. stoljeća. Tada se došlo na ideju da se u Zagrebu sagradi velika vojna bolnica zbog skučenih kapaciteta dviju postojećih. Površina na kojoj je niknuo kompleks od 12.000 kvadrata prije toga je bila biskupska zemlja, čijeg se jednog dijela odrekao biskup Aleksandar Alagović, glavni inicijator gradnje vojarne.

Uličnu zgradu podigao je 1833. njegov omiljeni graditelj Antun Stiedl, novcem iz Zaklade biskupa Maksimilijana Vrhovca za poljepšanje Vlaške ulice, a 1859. prema zamisli nepoznatog autora sagrađeno je i trokatno dvorišno krilo. Kompleks je funkcionirao kao vojna bolnica sve do 1988., kada se preselila u Dubravu.

Kasnije je bio sklonište za prognanike s vukovarskog područja te su zgrade, među ostalima, koristili djelatnici Ministarstva obrane i uprave Vojne policije, a nakon što su oni 2002. otišli, kompleks je počeo propadati. I tako je bilo sve do kolovoza 2018., kada je počela njegova obnova.

Sada je ulična zgrada gotovo u potpunosti rekonstruirana, a radnici “ušminkavaju” posljednje detalje prije nego što se u nju useli Glazbeno učilište Elly Bašić, koje radi u neadekvatnim uvjetima, na osam lokacija u najmu. Grad je istovremeno raspisao natječaj za izradu projektne dokumentacije kako bi se u funkciju stavile i zgrade u dvorištu.

Bit će to druga faza preobrazbe nekadašnjeg vojnog lokaliteta u odgojno–obrazovni kompleks, a kada ona završi, u te će se zgrade useliti učenici i zaposlenici Glazbene škole Pavla Markovca te Škole suvremenog plesa Ane Maletić. Odvijat će se ondje i nastava za opće-obrazovne predmete za umjetničke škole.

“Prva faza, koja je pri kraju, koštala je 34 milijuna kuna, a sve je financirano europskim novcem. I drugu fazu, ali i treću, koja podrazumijeva gradnju novoga objekta sa sportskom dvoranom za XVIII. gimnaziju na dijelu parcele koja nije zaštićeno kulturno dobro, također ćemo prijaviti Europskom fondu za regionalni razvoj”, kaže Ivica Lovrić, pročelnik Ureda za obrazovanje.

Do kraja godine trebao bi se, dodaje, potpisati ugovor s projektantom, a prva lopata mogla bi se “zakopati” početkom 2021. godine. “Istovremeno ćemo nastojati raspisati natječaj za gradnju zgrade XVIII. gimnazije tako da između druge i treće faze ne bude prevelika razlika “, tvrdi Lovrić.

Konačno dvorana za koncerte Glazbeno učilište Elly Bašić uselit će se tijekom zimskih praznika kako bi u drugo polugodište učenici osnovne i srednje škole te predškolskog programa mogli krenuti u novoj zgradi. “Sad ćemo, uz učionice, vježbaonice, dnevni boravak i ostale prostorije, konačno imati i dvoranu za koncerte sa 120 sjedala, ali i dvije manje, pa ih nećemo više morati unajmljivati”, rekla je ravnateljica Mirela Buchberger.

Zgrada na tri kata idealna je za glazbeno obrazovanje pa je nisu trebali puno mijenjati, a nisu ni smjeli, budući da je zaštićena. “Sve se moralo raditi u suradnji s konzervatorima, samo odabir kvaka trajao je po dva mjeseca”, ističe Snježana Dizar, voditeljica odjela za održavanje objekata iz Ureda za obrazovanje.

Komentari