Više od petine stanovnika rođenih u Hrvatskoj živi u inozemstvu

Foto: Vlado Kos / CROPIX

Hrvatska ima, drugu poredu, najveću stopu emigracije u Europi, odmah nakon Malte, prenosi Novac.hr.

Čak 21,9 posto stanovništva živi u inozemstvu. Slijede Portugal i Litva koje je također napustilo više od 20 posto populacije. Pokazuje to najnovije izvješće Svjetske banke “Migracije i odljev mozgova u Europi i središnjoj Aziji”, koje analizira najnovije migracijske trendove i zemljama nudi preporuke kako se s njima nositi.

Na pitanje ubrajaju li se u hrvatske iseljenike i Hrvati iz BiH, u Svjetskoj banci objašnjavaju da se brojke temelje na podacima UN-a koji se prikupljaju iz statističkih ureda destinacijskih zemalja.

“Oni će, primjerice, ovisiti o tome kako Njemačka prikuplja podatke o imigrantima” kaže Asli Demirguc-Kunt, glavna ekonomistica Svjetske banke za Europu i središnju Aziju. Pritom dodaje da većina zemalja u koje migranti dolaze, kao što su SAD i Velika Britanija, kada navode zemlju porijekla, uzimaju podatak o zemlji u kojoj su oni rođeni. To vjerojatno znači da podaci za Hrvatsku obuhvaćaju i iseljene Srbe od početka ‘90-ih godina.

Susjednu BiH, pak, napustila je čak polovica stanovništva. Dio njih se, očito je, doselio u Hrvatsku, koja ujedno ima i visoku stopu imigranata u odnosu na ukupan broj stanovništva, ona iznosi 12,9 posto. Osim BiH, veliko iseljavanje bilježi i Albanija (30 posto), u inozemstvu živi i više od petine Makedonaca i Crnogoraca, dok za Srbiju procjene govore da ih je u inozemstvu 14 posto.

Europa je danas odredište svakog trećeg imigranta u svijetu. Ekonomske migracije, stoji u izvješću, pomogle su imigrantskim zemljama riješiti problem nedostatka radne snage, ali i poboljšati životni standard migranata. Međutim, to istodobno otvara veliki problem zemljama iz kojih ljudi odlaze, posebno kada je u pitanju “odljev mozgova”. Podaci pokazuju da visokoobrazovane osobe čine čak 55 posto ukupnog broja emigranata iz BiH, više od 40 emigranata iz Latvije, oko 40 posto iz Albanije, Makedonije, Rumunjske itd. Premda je odljev mozgova iz Hrvatske nešto manji, oko 27 posto, on je i dalje velik, pogotovo u usporedbi s drugim zemljama. U Mađarskoj i Češkoj visokoobrazovani čine manje od 20 posto emigrantske populacije.

Kako bi nastavak iseljavanja visokoobrazovanog stanovništva imao nesumnjivo negativan učinak na dugoročni razvoj zemalja. Zasad nijedna zemlja nije našla dobro političko rješenje tog problema.


Komentari