Više od 100 tisuća ljudi ostaje bez stručne spreme, neki i bez posla? Najveći će udarac biti na medicinske sestre, fizioterapeute,…

FOTO: Keesler Air Force Base

Oko 55.000 polaznika stručnih studija te još 50.000 onih koji su ih završili, mogli bi nakon 31. prosinca ostati bez svoje stručne kvalifikacije. Naime, ako se primijeni odluka Ustavnog suda te izmijeni i dopuni Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru, njima bi pri zapošljavanju, umjesto stručnog studija, moglo pisati srednjoškolsko obrazovanje.

Posljedica je to nekontrolirane pojave raznih veleučilišta, odnosno bivših viših škola, koje su zatrpale obrazovni sustav u devedesetima. Tadašnji, uglavnom privatni osnivači tvrdili su da pripremaju ljude za tržište rada, jer se na stručnim studijima stječu praktična znanja. Time se domaće obrazovanje nastojalo svrstati uz bok zapadnjačkima, piše net.hr.

Neki pak manevre oko Zakona o HKO-u tumače udarom na privatni sektor, jer im nije jasno zbog čega su sveučilišta prvo dopustila, a zatim diskreditirala rad veleučilišta. U tome najviše prednjači rektor Sveučilišta u Zagrebu, Damir Boras, koji je s kolegama s nekoliko pravnih fakulteta po drugi put podigao ustavnu tužbu tvrdeći da kvalifikacija polaznika stručnih studija nije u skladu s ishodima učenja.

“Iako puno nas zna da često savladavamo potpuno isto gradivo s istim fondom sati što nam potvrđuju i profesori, svejedno smo diskriminirani. Najviše bi trpjeli oni koji su završili zdravstvena veleučilišta poput medicinskih sestara, fizioterapeuta, laboranata… Oni koji su među njima već zaposleni više ne bi imali odgovarajuću kvalifikaciju koja im je potrebna za radno mjesto koje obavljaju, što smatramo nedopustivim. Osim toga, ovakva degradacija i diskriminacija stručnih studija dovela bi do smanjenja upisa na te studije, a moguće čak i njihova potpunog uništenja”, poručila je za Slobodnu Dalmaciju Dijana Radovniković, predstavnica inicijative 300=300 i studentica Sveučilišnog odjela za stručne studije u Splitu.

Europske preporuke


Smatra kako se radi o formi, a ne sadržaju zakona, pritom ističući kako su ustavni suci već dvaput donijeli istu odluku. Dodaje da je zbog Europskog kvalifikacijskog okvira (EQF), koji nije obvezan, već preporučljiv za države članice Europske unije, u većini njih ovakav scenarij nemoguć. Naime, u pojedinim zemljama, prema smjernicama EQF-a, prvostupnički studiji, kako sveučilišni, tako i stručni, na istoj su razini, a isto vrijedi i za magistre i specijaliste struke.

“Prvenstveno smatramo da treba donijeti Zakon koji ne bi bilo moguće proglasiti neustavnim. Treba nam dugoročno rješenje, kako se ne bi ponavljala ista situacija svakih nekoliko godina. Taj bi zakon trebao biti usklađen s EQF-om, kao i u drugim europskim državama. Slažemo se da stručni i sveučilišni studiji nisu jednaki, ali smatramo da su jednako vrijedni s obzirom na to da stručni studiji pripremaju studente za izravno uključenje na tržište rada, dok sveučilišni usmjeravaju studente prema znanosti i znanstvenom radu”, zaključuju splitski studenti stručnih studija.

Komentari

loading...