Na službenim stranicama Grada Zagreba iz statistike za 2017. godinu svaki dan u grad se doseli 37 osoba, a iseli 35 što znači da je grad Zagreb za razliku od Slavonije u demografskom uzrastu. Prema podacima vitalne statistike o broju rođenih i broju umrlih u Zagrebu je zabilježen veći mortalitet, iako je broj stanovnika porastao za 1,2%. Stabilanom broj građana Zagreba pridonosi činjenica da je Zagreb jedan od gradova s najvećim brojem useljenika, te oni pridodaju demografskoj stabilnosti koja nije izražena u drugim djelovima zemlje i regije.
Grad Zagreb nije pošteđen problema starenja stanovništva s kojim se suočavaju drugi gradovi i države jugoistočne Europe. Prosječna starost građana Zagreba je 40,4 godina za muškarce i 44,3 godina za žene, time smo u skladu s ostatkom europe gdje je prosječna starost neovisno o spolu 42 godine, no u ostatku svjeta je prosjećna starost oko 30 godina.
Uzevši u obzir demografsku sliku i trendove u Europskoj uniji grad Zagreb se ne razlikuje previše od ostatka regije, te prati neke negativne trendove.
Dramatičan pad broja stanovnika u zemljama jugoistočne Europe, većinom zbog iseljavanja mladih, ugrožava sposobnost tih zemalja da održe postojeći sustav socijalne skrbi, upozorio je u ponedjeljak UN.
Prema posljednjoj procjeni UN-a, 9 od 10 država kojima najbrže pada broj stanovnika nalazi se u istočnoj i jugoistočnoj Europi, rekla je za Reuters Allana Armitage, ravnateljica Populacijskog fonda UN-a za istočnu Europu i srednju Aziju.
UN procjenjuje da će Bugarska do 2050. izgubiti četvrtinu današnje populacije te da će sve okolne države gubiti stanovništvo u nadolazećim desetljećima.
“Zbog manje djece i velike emigracije stanovništvo zemalja jugoistočne Europe smanjuje se i stari, a, za razliku od zapadne Europe, ne teži se imigraciji kako bi se popunila razlika”,rekla je Armitage.
U većini zemalja jugoistočne Europe će između 1995. i 2035. udio osoba starijih od 65 godina u populaciji biti dva puta veći, a u nekima i tri puta veći, procjenjuje UN.
Manje radno sposobnog stanovništva povlači pitanje održivosti sadašnjeg sustava socijalne skrbi, pa tako i mirovina, navodi Armitage.
Armitage smatra kako su bolja skrb o djeci, fleksibilnije radno vrijeme, rodiljni dopust za oba roditelja neka od rješenja za adresiranje demografskog problema.
