U tišini je počela rasprodaja gradske imovine: ‘Pokreće se i model koji je Bandić patentirao u sklopu Manhattana’

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Na sastanku jednog odbora Gradske skupštine zastupnik Tomislav Stojak (HNS) postavio je pitanje o netom viđenom prijedlogu proračuna za 2021. godinu, kao i projekcija za naredne dvije: zar će se doista privatnim investitorima poskrivečki i naglo prodati najvrjedniji prostori od kojih su neki već bili namijenjeni za konkretne javne svrhe?

Riječ je o zemljištima velikih kompleksa bivših proizvodnih pogona Gredelja, Paromlina, Zagrepčanke itd. Nekoliko tjedana ranije u javnost je zahvaljujući Radio Studentu dospjela i informacija o makinacijama oko bivše tvornice Badel. Odreda je riječ o lokacijama na rubu širega gradskog centra, vrijednima više od 1,2 milijarde kuna, ali samo po darežljivijoj procjeni sadašnjeg vlasnika. A takav potez gradske uprave, smatraju u građanskoj udruzi ”Pravo na grad”, svjedoči o ustrajnosti ideologije po kojoj se prodaja javnih servisa opravdava pukom financijskom koristi.

“No, kao što se pokazalo i u prošlim nasrtajima na javna dobra, prosperitet se ne ostvaruje privatizacijom“, poručila je arhitektica Iva Marčetić iz ”Prava na grad”.

“Naime, ne samo da gradonačelnik Milan Bandić i njegova ekipa pokreću izradu urbanističkih planova”, dodala je za DW, “odnosno pripreme uvjeta za gradnju na sada navedenim lokacijama, već se pokreće i model koji je Bandić patentirao u propalom projektu tzv. Zagrebačkog Manhattana.”

Ona ističe da nije jasno kako to da model koji gradonačelnik stavlja na stol ne predstavlja financijsku injekciju u gradski proračun. Jer prihod se očekuje tek kada privatni investitor ostvari profit.

“Sve da Gradska uprava, odnosno Bandić i njegovi saveznici u HDZ-u, i vjeruju da je rasprodaja zemljišta lijek za posrnuli budžet grada, prijedlogom javno-privatnog partnerstva koji zagovaraju čak se ni to ne može dogoditi.”

Nema tako mogućnosti da javni prostori s riješenom infrastrukturom budu zalog ekonomskog oporavka Zagreba, smatraju u ‘Pravu na grad’, uz prosperitet socijalne i ekonomske slike metropole. Umjesto vizije razvojne budućnosti grada, ova udruga u toj politici vidi tek nakanu instantnog zadovoljenja investitora, piše Otvoreno.

“U takvoj kombinaciji izuzetno je opasno donošenje dalekosežnih odluka samo šest mjeseci prije lokalnih izbora na kojima bi, dosta izvjesno, spomenuti akteri mogli izgubiti funkcije, a jedini koji sad mogu spasiti gradske resurse jesu zastupnici HDZ-a u Gradskoj skupštini.”

Komentari