U ovom valu epidemije preminulo 146 osoba! Grad Zagreb drugi po broju preminulih i novozaraženih

Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

Ukupno je 146 preminulih osoba u ovom valu epidemije, stoji u tjednom izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) za 30. tjedan, od 14. do 20. rujna. Do jučer je dakle 150 preminulih tijekom ovog ljeta. Usporedbe radi, u Hrvatskoj nevezano uz pandemiju, dnevno otprilike toliko ljudi umre iz različitih razloga.

Od 25. veljače, kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do jučer je ukupno zabilježeno 15.340 osoba zaraženih virusom SARS-CoV-2, od kojih je 257 preminulo. Oporavilo se 13.815 osoba, od toga 828 u posljednja 24 sata. U samoizolaciji je trenutačno 9314 osoba. Do jučer su testirane 273.684 osobe.

Prema tjednom izvješću, većina preminulih imala je značajne komorbiditete ili su bili visoke životne dobi. Prosječna dob umrlih u ovom valu epidemije iznosi 76,3 godina, a 83 osobe preminule su na respiratoru, stoji u tjednom izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za razdoblje od 14. do 20. rujna. U dvotjednom razdoblju do 21. rujna sve su županije zabilježile novooboljele. Najviše novozaraženih bilježi Splitsko-dalmatinska županija, a slijede je Grad Zagreb te Zadarska županija. Najmanje novooboljelih zabilježeno je u Koprivničko-križevačkoj i Varaždinskoj županiji. Najveću 14-dnevnu stopu ima Požeško-slavonska županija, a slijede je Splitsko-dalmatinska i Ličko-senjska županija.

Iz prikaza epidemioloških pokazatelja po tjednima vidljivo je da stopa potvrđenih slučajeva, broj testiranja te udio pozitivnih pokazuju pozitivan trend u posljednja četiri tjedna. Stopa potvrđenih slučajeva kontinuirano pada od 27. tjedna. Tada je iznosila 47,6 te je pala na 34 u 30. tjednu. Ukupan broj testiranja kontinuirano raste u proteklih pet tjedana, odnosno od 25. tjedna. Udio pozitivnih osoba u ukupnim testiranjima također stabilno pada te je s 12,5 u 26. tjednu epidemije pao na 3,8 u 30. tjednu. U tjednu između 14. i 20. rujna (30. tjednu epidemije) zabilježeno je 1389 novozaraženih osoba, a njihova prosječna dob bila je 42 godine. Većinom su to bile žene (51,4 posto).

Hospitalizirana je 171 osoba, odnosno 12,3 posto od ukupnog broja slučajeva. U tom je tjednu napravljeno daleko najviše testiranja do sada, 37.030, a udio pozitivnih testova bio je 3,8 posto. Šesnaest je pacijenata završilo na respiratoru što je 1,2 posto od ukupnog broja oboljelih. U tom su tjednu preminula 24 oboljela, što je drugi tjedan po broju umrlih od kraja lipnja naovamo, u tzv. drugom valu koronavirusa. Najviše ih je umrlo tjedan prije, između 7. i 13. rujna, kada je preminulo 26 oboljelih. Od 24 preminula, četrnaest ih je bilo na respiratoru. Prosječna dob preminulih pacijenata u tom tjednu bila je 74,4 godine.


Prema pokazateljima vezanim uz težinu kliničke slike te karakteristike smrtnih slučajeva, u posljednja tri tjedna bilježi se povećanje prosječne dobi oboljelih, kao i broj slučajeva na respiratoru te stopa smrtnih slučajeva, što korespondira s dosadašnjim saznanjima da će se u osoba starije životne dobi češće razvijati teži klinički oblici bolesti te će smrtnost biti veća u starijim dobnim skupinama, glasi popratno objašnjenje HZJZ-a.

Od 146 preminulih osoba u ovom valu epidemije, većina je imala značajne komorbiditete ili su bili visoke životne dobi. Prosječna dob umrlih u ovom valu epidemije iznosi 76,3 godine, a najviše ih je u dobi između 80 i 89 godina. Osamdeset i tri su osobe preminule na respiratoru.

Za prikaz žarišta, u HZJZ su koristili podatke od 15. do 21. rujna pa su u tom razdoblju zabilježene ukupno 1394 novooboljele osobe, a najviše u Splitsko-dalmatinskoj županiji (344) i Gradu Zagrebu (232). U tom je tjednu dvoje ljudi umrlo u SDŽ-u, a šestero u Zagrebu. SDŽ broji ukupno 67 umrlih, a Grad Zagreb 39, što znači da ukupna stopa smrtnosti na milijun stanovnika u SDŽ-u iznosi 149,5, a u Zagrebu 48,5. U većini županija nakon završetka turističke sezone broj oboljelih ponovno opada. Vjenčanja i probe iz zbornog pjevanja žarišta su nešto većeg broja novih infekcija, dok su manja grupiranja posljednjeg promatranog tjedna uočena na maturalnim zabavama, u pojedinim radnim okruženjima te u školama. Blag je porast obolijevanja djece s 10,5% na 13,4%.

Komentari

loading...