Toplinski val – Kako utječe na organizam i kako se zaštititi?

Cropix

Živa u termometru raste pa se i naše tijelo mora više truditi kako bi održalo optimalnu unutarnju temperaturu od oko 37,0 Celzijevih stupnjeva. To je temperatura na kojoj je naš organizam navikao funkcionirati. Naime, kada je tijelo pretoplo, krvne žile se šire, a velika količina tople krvi iz unutrašnjosti dolazi u kožu i hladi se, piše N1.

Spomenuti proces počinje predstavljati svojevrstan napor za tijelo, a što su temperature više, tijelo se više napreže. Otvoreni krvotok rezultira spuštanjem krvnog tlaka i tjera srce da brže pumpa krv kako bi nastavila kolati tijelom. To može izazvati blage simptome poput svrbeža od osipa što ga izaziva vrućina te otečenost stopala.

Problem može biti i veći kada krvni tlak dosegne preniske vrijednosti te do organa ne uspijeva stići dovoljno potrebne krvi. Tada može doći do srčanog udara. Također, osobe s niskim krvnim tlakom mogu osjetiti simptome kao što su vrtoglavica, nesvjestica, dezorijentiranost, mučnina, grčevi u mišićima, glavobolja, obilno znojenje i umor. Do toga dolazi zbog znojenja, odnosno hlađenja kože kojim se gube tekućina i sol.

Bitno je znati da se ljudi koji su doživjeli toplotni udar mogu prestati znojiti premda im je i dalje prevruće. Njihova tjelesna temperatura može premašiti 40 Celzijevih stupnjeva i mogu izgubiti svijest. Toplotna iscrpljenost nije opasna ako se osoba uspije rashladiti unutar 30 minuta.

Vrućina može biti smrtonosna, a uzroci smrtnog ishoda u ovakvim situacijama najčešće su srčani i moždani udari koje obično izazove napor da se unutarnja tjelesna temperatura održi stabilnom. Podaci koji se odnose na ranije toplotne udare upućuju na to da se najviše smrtnih ishoda dogodi u prva 24 sata toplinskog vala i zbog toga treba brzo reagirati.

Neki od načina na koje možete pomoći osobi koja je doživjela toplotni udar su premještanje osobe na hladno mjesto u ležeći položaj s blago podignutim nogama, pružanje veće količine vode ili pića za rehidraciju, stavljanje vrećica s ledom na vrat ili područje oko pazuha, hlađenje kože vodom ili lepezom.

Najugroženiji su srčani bolesnici koji imaju krute krvne žile i osobe koje boluju od dijabetesa tipa 1 i tipa 2 jer im organizam brže gubi tekućinu. Mala djeca, bebe i slabije pokretne osobe, također su u većoj opasnosti od vrućine.

Osim bolesti, korištenje nekih lijekova može povećati opasnost od toplinskog udara. Diuretici povećavaju količinu vode koju organizam izbacuje znojenjem. Brojni ih pacijenti uzimaju, uključujući i one sa srčanim problemima. Kada su temperature iznimno visoke, diuretici povećavaju opasnost od dehidracije i neravnoteže ključnih minerala u organizmu. Lijekovi za smanjenje krvnog tlaka, takozvani antihipertenzivi mogu izazvati opasan pad krvnog tlaka u situacijama kada se krvne žile šire da bi se izborile s vrućinom. Također, neki lijekovi za epilepsiju i Parkinsonovu bolest mogu utjecati na prestanak znojenja, otežavajući pritom organizmu nastojanje da se rashladi. Uslijed prevelikog gubitka tekućine lijekovi poput statina, lijekova koji smanjuju razinu kolesterola, mogu postići veću koncentraciju u krvi.


Komentari