Tomašević u velikom intervjuu otkriva što će se raditi u Zagrebu ove godine, ali i kako će preusmjeriti novce iz mjere roditelj-odgojitelj

Foto: Grad Zagreb

Gradonačelnik Tomislav Tomašević u velikom intervjuu za Index.hr najavio je planove za Zagreb do isteka mandata, ali komentirao moguće propuste i kašnjenja prilikom obnove grada, restrukturiranje Holdinga, ali i izgradnju novih tramvajskih pruga i što će se konačno učiniti sa zagrebačkim smećem.

Foto: Luka Stanz/ Pixsell

Odnos s Vanđelićem i kako je Zagreb zakasnio obnoviti privatne zgrade

Tomašević je rekao kako je veliki problem obnove zgrada to što “građani moraju financirati s 20% konstrukcijsku obnovu privatnih zgrada, što je naročit problem u višestambenim zgradama u kojima važe komplicirani imovinsko-pravni odnosi.”

Photo: Borna Filic/PIXSELL, IIustracija

Kaže i da su zaključili da je to “prevelik problem i da je bolje da se to financira iz javnih sredstava, a država je na sebe preuzela 80 posto tih sredstava, a Gradu Zagrebu je ostalo 20 posto, kako je i dosad bilo predviđeno Zakonom o obnovi. Napominjem da Grad Zagreb ima tu zakonsku obavezu sufinanciranja, a na Baniji sve financira država bez da gradovi i županije sufinanciraju obnovu privatnih zgrada”.

Što se tiče odnosa s bivšim šefom fonda Damirom Vanđelićem, za njega Tomašević kaže da su imali

Biti roditelj u Zagrebu

Što se pak tiče bivanja roditeljem u Zagrebu, a to je vruća tema, tu je Tomašević imao svašta za reći. A naročito oko obnove škola i vrtića.

“Sve škole i vrtići u kojima su bili sitni popravci su sanirani nakon potresa u kratkom razdoblju. Međutim, pored toga, krenulo se u cjelovitu obnovu 13 škola i jednog učeničkog doma. Vrijednost tih sitnih popravaka za oko 160 škola i vrtića bila je oko 140 milijuna kuna sveukupno, a za cjelovitu obnovu ovih 13 škola i učeničkog doma potrebna je čak milijarda kuna.”

Foto: Ana Nilić

U obnovljenim objektima, kaže Tomašević, učenici će se vratiti u škole koje su potpuno unaprijeđene.  “Na tim objektima radi se konstrukcijska obnova, što znači da će biti ojačani, da mogu izdržati i jače potrese. S druge strane, povrh konstrukcijske obnove, radi se i na unapređenju kvalitete, odnosno pazi se da te zgrade u svakom smislu budu kvalitetne i što se tiče energetske obnove, ambijenta, informatičke opreme i svih novih standarda u obrazovanju.”

Mjera roditelj – odgojitelj se nije ukinula, već se revidirala

Revidirana mjera roditelj – odgojitelj se ne ukida, već revidira, napominje gradonačelnik Tomašević u intervjuu za Index, otvorila je pregršt pitanja o stanju u zagrebačkim vrtićima. Kao što znamo, vrtićima je upravitelj lokalna samouprava, a ne država kao u slučaju škola, stoga jedino tko nešto na lokalnoj razini može napraviti – to je onda Grad.

“Nije dovoljno samo izgraditi nove vrtiće, već treba i zaposliti odgojitelje i odgojiteljice. Mi smo već počeli sa zapošljavanjem tzv. trećih odgojitelja u vrtićima, zato što se godinama kršio državni pedagoški standard, ne samo što se tiče prostornih standarda već i u oko broja odgojitelja i drugih zaposlenih u odnosu na broj djece. S druge strane, kada smo revidirali program stipendija, jedno od deficitarnih zanimanja koje sada stipendiramo su upravo odgojitelji.”

Foto: Zagreb.info

Napominje Tomašević da je mjera RO bila problematična “iz perspektive financijskih prioriteta. Trend je bio da bi ta mjera uskoro koštala mjesečno više novaca nego plaće svim zaposlenima u vrtićima. Imamo oko 6000 zaposlenih u gradskim vrtićima i mjesečno su njihove plaće oko 60 milijuna kuna, a za mjeru roditelj odgojitelj izdvajalo se u prosincu gotovo 45 milijuna kuna za 5800 roditelja odgojitelja.”

O početku mandata

Samo tri tjedna nakon što je preuzeo upravljanje Zagrebom Tomaševića je dočekalo uhićenje pročelnice Stručne službe gradonačelnika, a preko nje dolazili su svi papiri i dokumenti koje gradonačelnik potpisuje.

“Postoji jasan put u vezi nastanka svakog dokumenta, tko ga je pripremio, tko ga je odobrio i to se parafira, a meni na kraju dolazi na potpis jer sam zakonski zastupnik Grada. To znači da nije nužno na meni osobna pravna odgovornost za svaki dokument koji potpišem, ali često jest politička odgovornost. Htio sam upoznati cijeli sustav bolje, shvatiti procese oko nastanka različitih dokumenata koje sam vraćao na doradu dok nismo uspostavili bolji sustav, pa su stvari na početku išle sporije.”

Na pitanje je li doživio sabotiranje u Gradskoj upravi Tomašević odgovara da “ima ljudi koji su prema nama neprijateljski raspoloženi od prvog dana i to se nije promijenilo. Ima nekih koji su sami otišli, a neki sami odlaze sada, jer od prvog siječnja na snagu stupa preustroj Gradske uprave, smanjuje se broj pročelnika, zamjenika pročelnika itd. To je proces koji će trajati neko vrijeme, a on će se nastaviti i kada dođu pročelnici izabrani na javnim natječajima”.

A broju ljudi koji su otišli iz Gradske uprave kada je Možemo! došao na vlast ne priča olako, ali ipak otkriva da je oko stotinjak zaposlenih manje.

O prvom gradonačelničkom gafu

Tomašević je komentirao i imenovanje Nikole Vukovića i Ante Samodola u Upravu Holdinga, da bi ih nakon tri mjeseca smijenio. Na  pitanje je li njihova smjena bila dobra odluka Tomašević kaže da – jest.

“U situaciji u kojoj dolaze tri nova člana Uprave, izabrani na javnom natječaju, uskoro smo uvidjeli da dva stara člana Uprave njih ne uključuju u odluke. To nismo mogli tolerirati.”

Prodaja gradskih zemljišta

O prodaji imovine grada kako bi se ‘pokrpale’ proračunske rupe, Tomašević napominje da Paromlin neće prodavati jer će tamo napraviti knjižnicu te da će Gredelj postati novi centar Zagreba.

Foto: Igor Kralj/PIXSELL

“Jedino se oko Zagrepčanke može razmotriti prodaja, imajući u vidu teško stanje gradskih financija, no to nije realno u 2022. godini i zato i nije stavljeno u proračun.”

Napomenuo je i da ne vidi razlog zašto se zemljište u Blatu ne bi prodalo državi koja bi tamo, kako je najavljeno, trebala izgraditi Dječju bolnicu.

“Zagrebu je potrebno da ima barem jednu bolnicu s južne strane Save”, kaže gradonačelnik.

Zagrebački prometni problemi

Najavio je Tomašević i da je bio na sastanku u Ministarstvu prometu na kojem se razgovaralo o izgradnji novih dionica tramvajskih pruga, ali i da je razgovarao s HŽ infrastrukturom glede rješavanja problema putovanja od Zračne luke Pleso i natrag.

“Hajdemo vidjeti što će biti na tom sastanku u siječnju, pa ću onda moći biti optimističan ili pesimističan. Zanima me koja je vizija oko toga, prije svega, Ministarstva prometa, jer mi to bez njih ne možemo riješiti.”

Foto: Srdjan Vrancic / CROPIX

Najavio je i rješavanje problema kako reagulirati promet u širem centru Zagreba, za kojeg kaže da je trenutačno potpuno neodrživ. “Mi ne možemo izgraditi dovoljno cesta i parkirnih mjesta za to da imamo dva ili čak tri automobila po obitelji”, kaže Tomašević pa je i najavio da će ove godine i proširivati pješačku zonu u središtu Zagreba.

Zagrebačko smeće

Najavio je gradonačelnik u intervjuu za Index i da će ovog mjeseca finalizirati odluku o razdvajanju otpada koja će na Skupštinu ići u veljači.

“Cijeli sustav treba poboljšati. No treba imati na umu da ni u jednom europskom gradu sustav nije isti za, primjerice, obiteljske kuće i višestambene zgrade, nije isti za gusto naseljen centar grada i druge kvartove. Ključno je da spremnici za otpad budu pod kontrolom suvlasnika zgrade jer se inače ne može raditi naplata prema količini. To bi smanjilo i broj spremnika na javnim površinama, kojih je sad, po procjenama, oko 200.000. Zagreb, znači, trenutno ima na javnim površinama po jednu kantu na četiri stanovnika, što je suludo.”

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

Puno je bilo najava oko rješavanja problema smeća, pa je tako najavljeno i da će se dovršiti izgradnja i uređenje hale za skladištenje glomaznog otpada, koja već 15 godina stoji netaknuta. Spomenuta je i famozna drobilica, ali i biootpad.

“Ovom odlukom o gospodarenju otpadom rješavamo i pitanje drobilica. Rekli smo da nema smisla da to rade privatna poduzeća. Što se tiče biootpada, to i dalje rade privatna preduzeća jer Grad Zagreb nema svoju kompostanu, no sad smo za nju odvojili novac u sljedećem proračunu kako bismo mogli krenuti s izgradnjom. Investicija je veća od 200 milijuna kuna, a  dvije trećine sredstava očekujemo od Fonda za zaštitu okoliša i iz europskih fondova, u suradnji s državom. Sortirnicu i kompostanu namjeravamo izgraditi do kraja ovog mandata”, najavio je Tomašević.

Mogu li Zagrepčani očekivati gradske stanove?

“Tražimo investicijski model, uzimajući u obzir preveliku zaduženost Grada Zagreba. Ljudi možda ne znaju da se Grad Zagreb ne može zaduživati kao država, koja se može zaduživati koliko želi i tako refinancirati svoje dugove”, napomenuo je Tomašević.

“Mi za svako zaduženje trebamo tražiti suglasnost od države, a godišnje obveze po kreditima po zakonu nam ne smiju biti više od 20 posto prihoda. Sada je Zagreb na tom zakonskom limitu i to nam jako ograničava manevarski prostor.”

Advent koji je podijelio Zagreb

I dok su sve ovo vrlo vruće teme i vrlo ozbiljna i aktualna politička pitanja, Advent je i dalje top tema. Neki ga vole, a neki ga jednostavno mrze.

“Mislim da su mišljenja u najmanju ruku podijeljena. Sjetimo se što je bilo prošle godine – ništa. Prošli Advent imali smo nula kućica. Fascinantno mi je kad se govori da smo smanjili broj kućica s 220 na 70. Ne, povećali smo s nula, koliko je bilo kućica prošle godine, na 70, koliko ih je ove godine. I dalje traje pandemija, ne zaboravimo”, podsjeća Tomašević.

Foto: Facebook

“Imali smo broj kućica koji je adekvatan u odnosu na pandemiju i koji je garantirao da možemo dobiti potrebne dozvole da se Advent uopće realizira.”

Napominje i da je Zagreb “imao 12 puta veće prihode po kućici nego prije dvije godine, kad je bio zadnji Advent prije pandemije. S tri puta manje kućica u odnosu na 2019. uprihodili smo četiri puta više, tj. više od tri milijuna kuna.”

Za sljedeću godinu, kež Tomašević cilj je decentralizirati Advent. “Ove godine nismo imali vremena za sve to, dočekala su nas uhićenja oko Adventa, morali smo hitno mijenjati model dodjele kućica i raspisati natječaje, a tu je i pandemija. Nakon ovog Adventa kreću odmah evaluacija i pripreme radne skupine koja će se baviti  Adventom za 2022. godinu”, poručuje Tomašević.

O Slobodanu Praljku i muralima

Foto: Direktno.hr

O muralima koji su crtani, pa brisani, pa opet crtani, a s likom osuđenog generala Slobodana Praljka, Tomašević kaže:

“Već kod onog prvog slučaja brisanja murala, rekao sam da je trebao biti uklonjen mural Praljku, a ostala tri da nisu trebala biti. Moj stav je bio jasan još i tada.”

Komentari