Svjetski dan hipertenzije obilježava se 17. svibnja, a Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) upozorava da od hipertenzivnih bolesti u Hrvatskoj boluje trećina stanovništva, te da oko 50 posto osoba s hipertenzijom ni ne zna da ima povišeni krvni tlak.
Povišeni krvni tlak ili hipertenzija je podmukla bolest koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome sve, a za to se vrijeme mogu oštetiti organi.
Obilježavanje Svjetskog dana hipertenzije inicirala je Svjetska liga za borbu protiv hipertenzije 2005. godine i od tada se redovito obilježava s ciljem podizanja svijesti, informiranja i edukacije opće populacije o prevenciji, otkrivanju i liječenju hipertenzije te posljedično prevenciji moždanog udara, srčanog udara, drugih srčanih i bubrežnih bolesti.
Ovo ozbiljno stanje značajno povećava rizik od većih srčanih oboljenja, moždanog udara i bolesti bubrega. Prema procjenama, 18 posto svih smrti na razini svijeta može se pripisati hipertenziji (oko 9,4 milijuna ljudi).
U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti. U 2019. godini bile su uzrok smrti u 42,5% slučajeva, umrlo je ukupno 22020 osoba, od čega 12673 žena i 9347 muškaraca. Visoka je i prevalencija hipertenzije, prema istraživanju EH-UH provedenim 2005.g. iznosi 37% (M 35,2% , Ž 39,7)što znači da svaki treći odrasli stanovnik ima vrijednosti arterijskoga tlaka > 140/90 mmHg, ističe Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Liječenje se provodi lijekovima. Ono što je zabrinjavajuće kod ove bolesti jest da 50 posto osoba koje imaju hipertenziju, ne znaju da ju imaju, dok oni koji su svjesni svoje bolesti, gotovo polovica koji znaju da su bolesni, ne koriste lijekove.
To znači da 75 posto populacije s povišenim krvnim tlakom na razini svijeta, ima veliki rizik za razvoj bolesti srca, moždani udar, bolesti bubrega i iznenadnu srčanu smrt. Glavni problem tako loše kontrole hipertenzije predstavlja to što ljudi nisu svjesni da imaju povišeni tlak, upozoravaju iz HZJZ-a.
Štetne životne navike
Na razvoj visokog krvnog tlaka može se utjecati promjenom štetnih životnih navika:
• smanjenjem unosa soli
• uravnoteženom pravilnom prehranom
• prestankom pušenja
• izbjegavanjem prekomjernog pijenja alkohola
• redovitom tjelesnom aktivnosti
• održavanjem normalne tjelesne težine.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je nepravilna prehrana odgovorna za oko 50 posto hipertenzija, tjelesna neaktivnost za oko 20 posto i pretilost za oko 30 posto svih hipertenzija.
Isto tako važno je redovito kontrolirati krvni tlak, a kod povišenog tlaka redovito uzimati lijekove prema preporuci liječnika.
