Sa svojih 39 godina Emmanuel Macron najmlađi je francuski predsjednik.
Francuska je dobila novog predsjednika. Dosadašnjeg šefa države Francoisa Hollandea zamijenit će vođa pokreta „Naprijed!“ („En Marche!“), bivši ministar gospodarstva i bankar Emmanuel Macron. Odluka je to francuskih birača, iskazana u drugom krugu predsjedničkih izbora održanih u nedjelju, 7. svibnja.
Prema posljednjim informacijama izborne komisije, obrađeno je 35,4 milijuna glasačkih listića (99,99%). Za Emmanuela Macrona glasovalo je 66,06% birača, a za njegovu suparnicu Marine Le Pen 33,99%.
Ovo su bili 11. predsjednički izbori u Petoj Republici, u kojoj se šef države bira na neposrednim tajnim izborima, na mandat od pet godina. Francusko biračko tijelo ima oko 47 milijuna birača. Osim spomenutog Francoisa Hollandea, najvišu francusku dužnost u Petoj Republici obnašali su još i Charles de Gaulle, Georges Pompidou, Valery Giscard d´Estaing, Francoise Mitteran, Jacques Chirac i Nocolas Sarkozy.
Emmanuel Macron je sa svojih 39 godina postao najmlađi francuski predsjednik. Završio je jedan od tamošnjih prestižnih fakulteta – pariški Insitut za političko istraživanje Sciences-Po, a nakon toga čuvenu školu francuske nacionalne elite – Nacionalnu školu za administraciju ENA. Postao je magistar filozofije, specijalizirao se na radu talijanskog književnika i političara Niccoloa Machiavellia, autora „Državnog udara“, kojeg se smatra ocem političkog realizma.
Macron je iskazao talent prema financijama, pa je 2008. godine dobio posao u banci Rothschild & Cie, u kojoj je za dvije godine postao partner u upravi. U vrijeme rada u banci zaradio je svojih prvih nešto više od tri milijuna eura, nakon čega mu je politička karijera otišla naglom uzlaznom putanjom, da bi već 2012. godine postao zamjenik glavnog tajnika predsjednika Francoisa Hollandea. Nakon svega dvije godine, sa svojih 36 godina postaje ministar gospodarstva u francuskoj vladi.
Macron, kojeg su smatrali produženom rukom predsjednika Hollandea, u travnju 2016. godine osnovao je svoj pokret pod nazivom En Marche!, a kandidaturu za predsjedničke izbore objavio je u studenom iste godine. Za godinu dana Macron je učinio ono što nitko nije očekivao – zauzeo je vodeći položaj u istraživanju javnog mišljenja birača. U prvom krugu predsjedničkih izbora, 23. travnja, osvojio je prvo mjesto s 24,01% glasova, ispred Marine Le Pen koja je osvojila 21,3%.
Još je jedna specifičnost vezana uz ove predsjedničke izbore. Po prvi put u povijesti Pete Republike aktualni predsjednik se nije ponovo kandidirao za istu dužnost. Francoise Hollande jednostavno je bio svjestan svog povjesnog minimalnog jednocifrenog rejtinga i znao je kako nema nikakve šanse za reizbor.
Jedan od prvih čestitara Emmanuelu Macronu na sinoćnjoj pobjedi bio je njegov prijatelj i predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani, koji je izjavio kako „računa na Francusku kao na samo središte Europe, da bi se promijenla čitava EU“.
Iz njemačke vlade stiglo je priopćenje kako je pobjeda Macrona „pobjeda snažne jedinstvene Europe“.
Britanska premijerka Theresa May priopćila je kako „s nestrpljenjem očekujemo početak rada s novim predsjednikom po širokom spektru pitanja koja predstavljaju zajednički interes.
Američki predsjednik Donald Trump čestitao je Macronu i izrazio nadu za zajednički posao.
Njemačka kancelarka Angela Merkel također je čestitala pobjedniku, kazavši, kako je „odluka francuskih birača jasan signal njihove privrženosti Europi“.
Čestitala mu je i naša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Original možete pronaći na geopolitika.news
