Pariški sporazum, globalni klimatski sporazum kojim se nastoji doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova, danas je stupio na snagu. Riječ je o prvom univerzalnom, pravno obvezujućem globalnom klimatskom sporazumu kojim se utvrđuje dugoročni cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova kako bi se porast prosječne globalne temperature ograničio na znatno manje od 2 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
„Danas je značajan dan za cijeli svijet, pa tako i nas u Hrvatskoj, jer svi osjećamo posljedice klimatskih promjena i samo zajedničkim naporima na globalnoj razini možemo doprinijeti njihovom ublažavanju i sprječavanju. Pariški sporazum treba nam biti poticaj da se čitavo društvo okrene prema niskougljičnom, održivom razvoju i zelenim tehnologijama. Dosadašnje procjene vezane uz niskougljični gospodarski razvoj su pokazale da Hrvatska posjeduje sve preduvjete za snažan iskorak u pogledu korištenja obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti i stvaranja zelenih radnih mjesta“ – istaknuo je ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović.
[box type=”info” align=”” class=”” width=””]Pariški sporazum usvojilo je 195 zemalja na 21. konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, a koja je održana u Parizu od 30. studenoga do 12. prosinca 2015. godine.[/box]Pariški sporazum ima dugoročni cilj u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova u skladu s nastojanjima da se rast globalne temperature ograniči na znatno manje od 2°C u odnosu na predindustrijsku razinu kao i nastavak napora za ograničenje rasta globalne temperature do 1,5 °C, povećanje sposobnosti prilagodbe na štetne utjecaje klimatskih promjena i osiguranje protoka financijskih sredstava ka niskim emisijama stakleničkih plinova i razvoja koji ne utječe na klimatske promjene.
Inače, Europska unija i njezine države članice bile su prva velika gospodarstva koja su 6. ožujka 2015. godine predstavila svoje planirane nacionalne doprinose, kojima se obvezuju na smanjenje nacionalnih emisija stakleničkih plinova za najmanje 40% do 2030. godine u usporedbi s 1990. godinom.
Pariškim sporazumom Hrvatska se obvezuje provoditi mjere u okviru EU obveza.
Utvrđeno je da će Pariški sporazum stupiti na snagu tridesetog dana od dana na koji najmanje 55 stranaka Konvencije na koje otpada najmanje 55 % procijenjenih ukupnih globalnih emisija stakleničkih plinova ratificira Sporazum.
[box type=”shadow” align=”” class=”” width=””]Europski parlament je 4. listopada 2016. godine odobrio ratifikaciju Pariškog sporazuma te je time omogućeno njegovo stupanje na snagu na dan 4. studenoga 2016. godine. Paralelno s time države članice Europske unije će svaka pojedinačno ratificirati Pariški sporazum, u skladu s njihovim nacionalnim procedurama. Republika Hrvatska je kao potpisnica Pariškog sporazuma pokrenula postupak ratifikacije.[/box]Pariški sporazum je do sada ratificiralo 86 država.
