Banke su pokupile veći dio velikog iznosa koje su posuđivale novac Grčkoj prije financijske katastrofe.
Samo manji dio od 240 milijardi eura “programa pomoći”, odnosno kredita, koji je Grčka 2010. i 2012. godine dobila od međunarodnih institucija potrošeno je na ublažavanju posljedica financijske krize 2008. i za reformske programe, piše Guardian.
U proljeće 2010. godine trojka je prvi puta “uskočila” Grčkoj kada Atena više nije mogla financirati svoj dug od 310 milijardi eura koje je većinom posudila od europskih banaka. Dvije godine kasnije, Međunarodni monetarni fond, Europska komisija i Europska središnja banka, odlučile su dati i drugi “paket pomoći”, koji je u središtu imao otpis 100 milijardi eura duga od strane privatnih kreditora.
Grčki mirovinski fondovi, koji su bili veliki privatni kreditor, su također pretrpjeli veliki gubitak.
Za pomoć grčkim bankama iskotišteno je 48,2 milijarde eura koje su pretrpjele gubitke te je oslabila njihova sposobnost da zaštite sebe i depozite građana. Na kraju je 140 milijardi eura potrošeno za plaćanje prvotnih kredita i kamata na njih.
Manje od 10 posto novca od “programa pomoći” ostalo je grčkim vladama za reformiranje gospodarstva. Uz sve navedeno, grčki dug je još uvijek oko 320 milijardi eura, od čega 78 posto otpada na Trojku.