IZBOR ZA NAJMOĆNIJEG ČOVJEKA SVIJETA: Pobijediti može i kandidat s manje glasova (VIDEO)

FOTO: The Midnight Sun

U prvim satima srijede po srednjoeuropskom vremenu, SAD će, ali i cijeli svijet, konačno otkriti tko će iduće četiri godine voditi najmoćniju državu svijeta – Donald Trump ili Hilary Clinton?

Konačni ishod predsjedničkih izbora s nestrpljenjem iščekuju i Amerikanci, ali i ostatak svijeta, jer je borba za 45. mandat u Bijeloj kući proizvela i kušnje za opstanak dosegnutih razina univerzalnih civilizacijskih i demokratskih standarda.

Pravo glasa za izbor čelno čovjeka ima oko 225 milijuna Amerikanaca, no kako to najčešće biva – odaziv nije velik, što je bio slučaj i na prošlim izborima kada je bio manji od 54 %.

Američki izborni sustav kompliciraniji je i od hrvatskog, pa tako čak i ako jedan kandidat osvoji većinu svih glasova birača na izborima, pobjeda još uvijek može pripasti konkurentu. S ovakvom su se situacijom Amerikanci suočili 2000. godine kada je George W. Bush osvojio predsjednički mandat s pola milijuna glasova manje od demokrata Ala Gorea.

[box type=”info” align=”” class=”” width=””]Kako bi kandidat pobijedio na američkim predsjedničkim izborima, potrebno je osvojiti 270 elektorskih glasova od ukupno 538, raspoređenih po saveznim državama, ovisno o broju njihovih predstavnika u dvodomnom Kongresu, odnosno zbroju zastupnika u Predstavničkom domu i Senatu. Broj elektora varira od svega tri u malim ili slabo naseljenim državama poput Aljaske do čak 55 u Kaliforniji, inače uporištu demokrata.[/box]

Američki birači, dakle, glasuju neizravno, jer zaokružujući ime kandidata zapravo odabiru izbornike (elektore) koji tek u prosincu – ove godine 19. prosinca – formalno biraju Hillary Clinton ili Donalda Trumpa. U 48 država od 50 saveznih država kandidat koji osvoji većinu tamošnjih glasova birača automatski osvaja sve elektorske glasove, dok se u Nebraski i Maineu oni raspodjeljuju razmjerno,pojednostavljeno rečeno, ovisno o broju osvojenih glasova, piše tportal.

hillary clinton i jugoslavenska zastava
Facebook

Četiri vremenske zone

Amerikanci glasuju u četiri vremenske zone, a prva biračka mjesta na istočnoj obali zatvaraju se u jedan sat u srijedu ujutro po srednjoeuropskom vremenu. Milijuni birača već su iskoristili pravo prijevremenog glasovanja u pojedinim državama, a na Floridi i u Nevadi u velikoj su se mjeri odazvali latinoamerički glasači skloni Hillary Clinton. S obzirom na očekivane tijesne rezultate, prognozira se da bi velik utjecaj na ishod izbora mogli imati i Amerikanci u inozemstvu, osobito ako na birališta u velikom broju izađu oni s posljednjom američkom adresom u jednoj od desetak ‘neodlučnih’ država.

Izborna karta Amerike oslikava se u izbornoj noći crvenim i plavim bojama koje simboliziraju republikance i demokrate. Ubrzo nakon zatvaranja prvih birališta stoga mogu uslijediti prvi šokovi ako Clinton izgubi Virginiju (Barack Obama ondje je tijesno pobijedio 2012.) ili Trump izgubi uglavnom crvenu Georgiju. S velikom pažnjom potom valja motriti rubni Ohio i tradicionalno republikansku Sjevernu Karolinu koja bi se mogla okrenuti. Puno toga reći će potpuno neizvjesni rezultati na Floridi s moćnih 29 elektora, a s nestrpljenjem se iščekuju ishodi i u malenom New Hampshireu, kao i u velikoj Pennsylvaniji.

Televizije će vjerojatno objaviti pobjednicu/ka prije pet sati po srednjoeuropskom vremenu, kada će stići i 55 elektorskih glasova iz neupitno plave Kalifornije, a posljednja se zatvaraju biračka mjesta na Aljaski – u sedam sati po SEV-u.

Reuters
Reuters

Žestoka bitka za američki Kongres

U pozadini obračuna za Bijelu kuću traje i žestoka bitka za američki Kongres čiji će ishod oblikovati političke odluke u Washingtonu u iduće dvije godine. Trenutačno kontrolu u Senatu i Zastupničkom domu Kongresa drže republikanci. Ako demokrati preuzmu jedan od ta dva doma, očekuje se da će zakoni koji će od iduće godine stizati na potpis predsjednici/ku biti uravnoteženiji, kao rezultat kompromisa između republikanaca i demokrata.

U postojećem sazivu Zastupničkog doma, koji broji 435 zastupnika s dvogodišnjim mandatima, republikanci imaju 246 kongresnika, a procjene su te da će demokrati uspjeti tek smanjiti razliku. Više uspjeha mogli bi imati u Senatu, u kojem bi mogli preokrenuti situaciju.

Ove godine bira se trećina saziva Senata u kojem mandat traje šest godina, a kako bi osvojili većinu u tom tijelu, demokrati bi morali dobiti dodatnih pet mandata: republikanci sada imaju 54 senatora, u odnosu na 44 demokrata i dva neovisna senatora koja se svrstavaju s demokratima. Ako demokrati preotmu četiri mandata i omjer se izjednači na 50:50, odlučujući glas imat će budući američki potpredsjednik – demokrat Tim Kaine ili republikanac Michael Pence.

U utorak u 12 saveznih država birat će se novi guverneri, a diljem SAD-a tisuće lokalnih dužnosnika – šerifi, suci, gradonačelnici, gradski vijećnici. Istodobno će se održati 157 saveznih referenduma o raznim pitanjima – od minimalne plaće do obveze nošenja kondoma za glumce u porno industriji.

Komentari

Komentari