U organizaciji medijske kuće Motus Media i portala ZGRADOnačelnik.hr u hotelu Zonar Zagreb od 10 sati se održava konferencija ‘CO2 do 55 – ZELENI PLAN ZA HRVATSKU’ koja otvara pitanja o energetskoj obnovi nekretnina u RH (višestambenih zgrada, javnih i poslovnih zgrada te obiteljskih kuća) i daje odgovore kako će se do 2050. godine potrošiti 32 milijarde eura. Jednostavnije rečeno, riječ je o 241 milijardi kuna, odnosno vrijednosti oko 120 Peljeških mostova. To je malo više od tri mosta godišnje.
Naime, temeljem dugoročnih strategija RH o energetskoj obnovi do 2050. godine te europskih zelenih politika, planova i direktiva, cilj je postići klimatski neutralan kontinent. Cijeli plan konferencije možete pročitati OVDJE.
Konferenciju pratite uživo od 10 sati OVDJE na portalu Zagreb.info.
TIJEK KONFERENCIJE:
13:30 – Panel rasprava “Tko će sve to financirati?”
U panelu sudjeluju Mladen Ilijević, voditelj Službe za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ana Romac, savjetnica Hrvatske udruge banaka i Marina Marasović, rukovoditeljica Direkcije EU fondova i financijskih instrumenata Hrvatske banke za obnovu i razvitak.
“Ne raspolažemo podacima o iznosima kredita na raspolaganju zgradama, ne vodimo takvu statistiku. Financiranjem zgradarstva banke su preuzele ključnu ulogu. Zgradarstvo je najveći potrošač energije i resursa i samim time ima velik utjecaj na okoliš. Drugo, doprinosimo u povećanju financijske vrijednosti nekretnine i smanjenju troškova energije. A treći aspekt je da doprinosimo društvenoj koristi”, rekla je Ana Romac iz Hrvatske udruge banaka.
Marina Marasović iz HBOR-a je demantirao predrasude da Razvojna banka nije uključena u pitanje stambene obnove.
“Moguće da skromno komuniciramo, HBOR je u ovom području, zelene priče, itekako aktivan dugi niz godina. Upravo poticanje klimatski neutralnog gospodarstva jedan je od naših ključnih stupova strategije banke od 2020. do 2024. godine. Zbog regulatornih zahtjeva zelenog plana EU uz podršku Europske komisije u proteke 2,5 godine smo pripremali i provodili zaokret HBOR-a kao razvojne banke prema zelenoj tranziciji i održivom financiranju”, rekla je Marasović.
Naglasila je kako su s 15 banka potpisali sporazume te da nude subvenciju od 75 posto na kamate, što je značajno, te da imaju veliki garancijski program za tvrtke koji nemaju dosta kolaterala.
“Radit ćemo kreditni program za energetsku učinkovitost za poduzetnike, uključujući i velike, koji će funkcionirati po modelu kredit i garant u jednom”, najavila je.
Ilijević je pak komentirao sistem “najbržeg prsta” u pozivima za energetsku obnovu.
“Omjer ponuda i potražnje stvara jedan neugodni efekt nas koji dijelimo sredstva. Nama je to neugodniji problem, i Fond je prije 2 godine imao javno savjetovanje, možda postoji način. Međutim, kad se radi o projektima koji su međusobno neusporedivi jedino se kronologija zaprimanja može uzeti. Ja iskreno vjerujem da sa smanjem balona i povećanjem sredstava doći do pomaka, ali za sad je neizbježno.”
12:40 – Panel rasprava “0 CO2 – nekretnine, struka i gospodarstvo”
U panelu sudjeluju Igor Kemenović, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača toplinsko-fasadnih sustava, Željka Lukač, više stručna suradnica u Sektoru za graditeljstvo iz Hrvatske gospodarske komore i Marko Markić, voditelj programa certificiranja Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.
“Mjera za stručno obrazovanje radnika je kratkotrajno rješenje za osposobljavanje za rad s modernom tehnologijom. Moramo se modernizirati s novim znanjima i edukacijom, kao i naš obrazovni sustav. Zanimanja u građevinskom sektoru moraju dobiti na značaju, kako bi se i mladi ljudi na te programe upisali. Kroz nekoliko godina može se dobiti nova, kvalificiranija radna snaga”, rekao je Kemenović.
Marko Markić rekao je kako je ključni problem u radnoj snazi.
“Ne nedostaje samo kvalitetne radne snage, već bilo kakve. Mi smo tržište veličine kakvo jesmo i dijelimo ugroze EU-a, kao i svjetske. Osim problema rješavanja radne snage, sve će se te stvari rješavati kroz dugoročne strategije velikih kompanija koje će isporučivati materijale. Bit će opreme i materijala, a oni će imati cijene koje će biti sukladne europskim. Naše bi se tržište trebalo početi navikavati na to da su investicije u zgrade privatne i da će se to morati u jednom trentku početi raditi na vlastitu inicijativu”, rekao je Markić.
Željka Lukač je rekla kako je energetska obnova prilika za cijelo gospodarsvo.
“Očekujemo da će se sredstva ulagati u graditeljstvo i to će djelovati na cjeloukupni gospodarski rast. HGK preko svojih udruženja komunicira s tvrtkama o obnovljivim izvorima energije”, rekla je.
Kemenović je pojasnio važnost ulaganja u energetsku obnovu.
“Brojni su benefiti za pojedinca, ali i za društvo. Najinteresantniji su oni financijski, jer tim investicijama se štedi na energiji. Drugi financijski benefit je taj što se obnovom nekretnine poveća njena vrijednost. Ona kasnije više vrijedi zbog novih performansa”, rekao je.
“Ako govrimo o 0 CO, onda moramo govoriti o tome što ugrađujemo u zgradu. Koje materijale koristimo? To je novi iskorak. Načelo ostaje smanjiti potrebu za energijom u zgradi, a onda proizvesti energiju iz obnovljivih izvora. Nije to samo pitanje okoliša, već i sigurnosti. To je jako ambiciozan cilj”, rekao je Markić.
“Problemi su prožeti kroz sve sudionike u gradnji. Zbog loše edukacije dešavaju se greške u fazama izgradnje. Greške znaju biti velike i ozbiljne, pa imamo probleme poput padanja fasada, pojave gljivica i slično”, rekao je Kemenović.
11:55 – Razgovor 1 na 1 – Kako to rade u Sloveniji?
Nakon panel rasprave, slovenski načelnik sektora za politiku učinkovite upotrebe te obnoviljivih izbora energije iz Ministarstva za okolje Erik Potočar razgovarao je s moderatorom Tinom Bašićem o tome kako je Slovenija riješila problem energetske tranzicije.
“Imamo subvencije, a uskoro će biti objavljen projekt u kojem ćemo udružiti subvencije te će biti objavljen javni poziv. Iznos subvencije za jednu zgradu je 20 do 30 posto. Razmišljamo o tome da pri izradi novog energetskog plana želimo postaviti sustav cjelovite obnove. To znači da, ako zgrade izrade plan i drže ga se, dobivaju više subvencija. Želimo da javni pozivi budu raspisani cijelu godinu, a ideja je da se svake godine ne mijenjaju postoci”, rekao je Potočar.
11:20 – Panel rasprava “0 CO2 – nekretnine, uloga države i javnih tijela”
Na panelu su sudjelovali Irena Križ Šelendić, ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Tihomir Florijančić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka te Ivan Ivanković, pomoćnik pročelnika za ekološku održivost Grad Zagreb.
Moderatorica Andrea Čović Vidović zamolila je publiku da se uključi u raspravu i ustanovila da tek 5 posto prisutnih živi stambeno obnovljenim zgradama. Hrvatska, srećom, nije najgora, blizu smo europskog prosjeka.
Kakva je situacija u Osijeku, odgovorio je Florijančić.
“U Osijeku je obnovljeno 17 višestambenih zgrada i oko 150 kuća, nije to konačni podatak jer su ljudi obnavljali iz vlastitih sredstava. Interes građana je velik da bi uštedjeli energiju i povećali komfor življenja. I svijest građana o energetskoj učinkovitosti je veća prije nego 10-20 godina. No, problem – ne samo u Osijeku – već i u Hrvatskoj i Europi je da je obnovljeno samo jedan posto zgrada, a u Hrvatskoj 0,7 posto”, rekao je Florijančić.
Ivan Ivanković upitan je zaostaje li Zagreb za Osijekom.
“Priča o Gradu Zagrebu je kompleksna jer je oko tisuću zgrada o kojima grad brine. Od 2007. do danas smo odradili 70-ak zgrada, što bespovratnih sredstava Ministarstva, što ostalih sredstava. Od 2020. godine se bavimo reevaluacijom, sve smo definirali gradskim programom koji je jednoglasno usvojen i koji definira model provedbe obnove javnih zgrada do 2023. godine. Obnovljeno je 17 posto zgrada, potrebe su velike. Grad Zagreb zbog svojeg položaja je prisiljen najviše koristiti sunčevu energiju”, rekao je Ivanović.
“Za gradskse nekretnine sam već rekao no što se tiče privatnih nekretnina fokus grada u ovoj fazi je pomaganje najranjivijima. Izgradili smo program suzbijanja energetskog siromaštva do 2030. godine. Pripremili smo neke oblike fiskalne pomoći, ali ono što želimo je micanje barijera koje onemogućavaju energetsku učinkovitost. Treba biti oprezan kako novcem poreznih obveznika subvencionirati neka takva djelovanja”, rekao je Ivanković.
Kakvi će biti novi modeli poziva za financiranje otkrila je Križ Pelendić.
“U tijeku su pozivi iz mehanizma iz Fonda za obnovu i otpornost. Na jesen planiramo poziv iz Fonda za zaštitu okoliša, a neke druge stvar – ne bih trčala pred rudo – ovisit će o tome kakva će biti nova sredstva iz Fonda za obnovu otpornost.
Hoće li se birati najbržim prstom? Ako možemo dati 100 grantova, a imamo 10.000 prijava, trebalo bi tri godine da prođemo evaluacije. Jednom kad se balon ispuše, neće biti problema. Dakle, bitan je kontinuitet, a momentalno najbržeg prsta nema na vidiku”, rekla je, a na dodatno pitanje kako će se rješavati napomenula je kako se gleda prema postotku ušteda dok će za obiteljske kuće primijeniti novi model.
11:15 – Korištenje energije sunca u zgradama je obavezno
Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar, održao je prezentaciju o inovacijama u području energetike
“Nalazimo se pred značajnim promjenama kako bi postigli ciljeve koje je zacrtala EU o klimatskoj neutralnosti. Neke od direktiva su izuzetno značajne i bit će potrebno uložiti veliki napor u organizacijske promjene u energetskoj obnovi u zgradarstvu. Jedna od osnovnih izmjena je obveza korištenja energije sunca u zgradama, što znači izbacivanje fosilnih goriva za potrebe grijanja u zgradarstvu. Jasno je koliko nas napori očekuju u budućnosti”, rekao je.
10.40 – Panel rasprava “Obnovljivi izvori energije – moda ili rješenje”
Uslijedila je panel rasprava na kojoj sudjeluju zamjenik ravnatelja Regionalne klimatsko-energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske Velimir Šegon, direktor Daikin Hrvatska i BiH Dalibor Borovička i član uprave Enna Opskrba Nenad Ukropina.
“Poplave koje smo imali, a prije toga i suše koje smo imali ljeti uzrokovale su da svi jako dobro shvatimo što su klimatske promjene. Obnovljivi izvori i dekarbonizacija nisu moda ili nešto što možemo birati. To je nešto na što će nas priroda natjerati”, rekao je Šegon.
Borovička je naglasio kako ogromna potrošnja dolazi iz sustava grijanja. Ukropina je rekao kako je zelena obnova veliki izazov.
“Godišnje sudjelujemo u više od 1500 projekata. Nema razloga da to bude psihofizički naporno. Postoji nekoliko komponenata koje bismo morali zadovoljiti za sretan završetak te priče. Kada idem u fazu realizacije postoje dva paketa, gdje treba osigurati optimalan odnos, a drugi da to ne ide tako brzo kako bismo mi voljeli. Nije uvijek problem dozvole. Nekad je problem u opremi”, rekao je Ukropina.
Šegon je naglasio kako je Hrvatska zabilježila porast u potrošnji solarne električne energije u stanovništvu.
“Kada bismo htjeli biti na razini Njemačke, morali bismo imati četiri gigawata sunčane električne energije. Njemača i Nizozemska pokazuju da je to izvedivo. Sunce i vjetar su trentno najjeftiniji izvori energije. Tko bi to trebao financirati? Pa imamo jednu državnu tvrtku, koja bi mogla prodavati električnu energiju bez gubitaka”, rekao je.
Borovička je naglasio kako 83 posto investicija u energiju plaćaju građani.
“Dizalica topline nije kupnja, to je ulaganje. To nam vraća investiciju i štedi nam vrijeme i novac. Glavno pitanje je kako dovesti prosječnog građana do točke da se sredstva mogu iskorisititi. Kolege u Sloveniji imaju sjajno rješenje. Dvostruko manja zemlja ima višestruko veću kulturu dizalica energije”, rekao je Borovička.
10:20 – Judita Cuculić Župa, viša ekonomska savjetnica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj komentirala je korištenje sredstva iz Fonda solidarnosti EU.
“Europska komisija postavlja zelenu tranziciju kao najviši cilj. Planet je jedan i ako ne budemo radili na zelenoj tranziciji, ništa više neće biti bitno. Prošli sam vikend bila u Dubrovniku na konferenciji, gdje su sugovornici zelenu tranziciju stavljali na prvo mjesto. EK je donijela paket koji je skup svih zakonodavnih prijedloga u sektoru, s kojim bi se mogli potići ciljevi da bismo imali klimatski neutralni kontinent do 2050. godine”, rekla je.
“Novi element s napadom Rusije na Ukrajinu je razmišljanje o dugoročnim ciljevima, što uključuje kako ćemo se grijati iduće zime. Moramo se u potpunosti maknuti od ruskih energenata. Išlo se za time da se povećaju ambicije za uštedom energije”, rekla je.
“Što se tiče obnovljivih izvora, nigdje nisam vidjela solarne panele na krovovima. To je jedno od područja gdje možemo više napraviti u Hrvatskoj. Sve će ove zgrade postojati i sljedećih 30 godina. Moramo ih obnoviti, to se neće dogoditi samo od sebe”, rekla je.
10:15 – Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Tomislava Tomaševića, obratio se okupljenima prezentacijom o tome što u Zagrebu rade po pitanju zelenog plana.
“Važno je da smo danas ovdje, i to baš u Zonaru koji je nedavno obnovljen. Volio bih održati kratko izlaganje o stanju u Zagrebu. Planiramo za 70 objekata do kraja 2023. godine završetak dokumentacije. Jako nam je stalo da energetski obnavljamo zgrade u našem vlasništvu. Planiramo zamjenjivati javnu rasvjetu ledicama. To će značiti uštedu električne energije”, rekao je Korlaet prilikom predstavljanja strategije Grada Zagreba kad je u pitanju ulaganje u energetsku obnovu grada.
“Razvili smo niz projekata. Možemo vidjeti bilo koji krov u gradu i vidjeti njegov energetski potencijal. Još jedan modul je energetski atlas Zagreba. Tu se ubrajaju struja, plin i topla voda. Treći modul se tiče energetske obnove zgrada javne namjene”, rekao je Korlaet.
“Cjelovita obnova uključuje energetsku obnovu. Zgrade koje s u zoni zaštite morale su postići energetsku uštedu od 20 posto. Prva cjelovito obnovljena zgrada u Osnovna škola Miroslava Krleže na Kaptolu”, zaključio je Korlaet.
10:00 – Marija Dekanić, direktorica Motus Media grupe, u uvodnom izlaganju obrazložila je važnost zelenih politika.
“Želim svima dobrodošlicu. Motus Media jedna je od vodećih medijskih kuća na hrvatskom tržištu. Ponosni smo na naše portale, koji su zaslužni za više od milijuna pregleda na našim stranicama. Lani smo pokrenuli projekt Eurotransformacija Hrvatske. Danas mi je zadovoljstvo što je Motus Medija jedan od suorganizator konferencije na temu zelene transformacije”, rekla je Dekanić.
Jasmina Džanović s portala ZGRADOnačenik.hr pojasnila je potrebu za dekarbonizacijom Hrvatske
“Zadooljstvo nam je što je ove godine zemlja partner Slovenija. Od kada ZGRADOnačelnik.hr postoji, brzo smo shvatili da su pred nama veliki izazvi”, rekla je.
“Ukupna vrijednost dekarbonizacije premašuje nekoliko trilijuna eura. Ako se vratimo u Hrvatsku, do 2050 bit će potrebno uložiti u obnove zgrada. Radi se o 241 milijardi kuna- Radi se o vrijednosti tri Pelješka mosta. Nadamo se da će ova konferencija biti pokretač velikih promjena”, rekla je.
Eminentni stručnjaci
U Hrvatskoj postoji ogroman interes za energetsku obnovu nekretnina (više od milijardu eura projekata sada je spremno za realizaciju) i ugradnju obnovljivih izvora energije (više od 8.000 sunčanih elektrana je postavljeno na hrvatske krovove, što je značajno povećanje u godini dana).
Na konferenciji ‘CO2 do 55 – ZELENI PLAN ZA HRVATSKU’ govorit će se o smjernicama države, spremnosti građevinskog sektora, mogućnostima (su)financiranja te stavovima i rješenjima struke. Cilj konferencije je osvijestiti i stručnu i širu javnost o potrebama i mogućnostima dekarbonizacije te kako će se ‘europska’ pravila provoditi u Hrvatskoj.
Konferencija je namijenjena svim dionicima ovoga tržišta – donosiocima odluka, poduzetnicima koji će operativno ‘provoditi’ dekarbonizaciju u RH, stručnjacima energetskog sektora koji će surađivati i s donosiocima odluka i s krajnjim korisnicima, te u konačnici krajnjim korisnicima nekretnina, tj. svima onima koji žive i borave te rade u nekretninama koje su, prema podacima EU, proizvođači 36 posto svih emisija CO2 te potrošači 40 posto ukupno proizvedene energije.
Na konferenciji će sudjelovati eminentni domaći i strani stručnjaci. Konferenciju će u ime potpredsjednika Vlade i ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića otvoriti Irena Križ Šelendić, ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije MPGI-ja te izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba Tomislava Tomaševića, zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet.
A koliko je konferencija aktualna i važna pokazuje i činjenica da je zemlja partner Republika Slovenija. Naime, Erik Potočar, načelnik sektora za politiku učinkovite upotrebe te obnovljivih izvora energije iz Ministarstva za okolje, podnebje i energijo u razgovoru 1 na 1 odgovarat će na pitanja kako je Slovenija krenula u projekte energetske obnove i implementacije obnovljivih izvora energije, s kojim izazovima se suočila te kako je uspješno riješila probleme.
