Kako bi bila zajamčena visoka stopa prikupljanja i maksimalna količina materijala za recikliranje u lokalnoj industiji, Europske i hrvatske okolišne organizacije smatraju kako bi opravdana minimalna vrijednost povratne naknade u Hrvatskoj trebala iznositi 0,10 eura.
Stoga iz Zelene akcije pozivaju Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja na povećanje povratne naknade za ambalažu od pića. Kažu da je ”sramotno najniža u Europskoj uniji”.
Da je postojeći model kružnog gospodarstva u Hrvatskoj potrebno unaprijediti, ističu Udruge za zaštitu okoliša, koje su dio Platforme za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom u Hrvatskoj, zajedno s platformom Reloop i mrežom European Environmental Bureau.
Sustav povratne naknade za ambalažu za pića u Hrvatskoj je uveden 2006., te je tako stvoren model odvojenog prikupljanja otpada. On garantira veću stopu prikupljanja otpadne ambalaže od pića i omogućuje kvalitetnu sirovinu za recikliranje plastike.
S obzirom na to da je u Hrvatskoj 1. siječnja euro postao službena valuta, iznos povratne naknade od 50 lipa sad iznosi tek 0.07 eura, što je najniži iznos povratne naknade u EU.
U Finskoj, ovisno o veličini ambalaže i materijalu, iznos varira između 0,10 i 0,40 eura dok u Njemačkoj i Nizozemskoj iznosi 0,25 eura.
Udruge smatraju da iznos od 7 centi ne predstavlja dovoljno snažnu motivaciju za povrat te vrste ambalaže. Povratna se naknada pokazala ključnim mehanizmom u modelima sakupljanja ambalažnog otpada, budući da dovoljno visok iznos može stvoriti jaku financijsku motivaciju za potrošače.
Udruge također pozivaju Ministarstvo na proširenje sustava tako da obuhvati i jednokratnu ambalažu od pića veću od tri litre te drugu ambalažu tekućih jestivih proizvoda, tekućih kozmetičkih proizvoda i proizvoda za čišćenje. Upravo sustav povratne naknade garantira veću stopu povrata otpadne ambalaže, a veća naknada garantira još veći povrat.
Povratna naknada nije dio cijene proizvoda zato što se iznos naknade u potpunosti nadoknađuje potrošačima ako se ona vrati na mjesto preuzimanja. Iznos naknade trebao bi biti postavljen na temelju socio-ekonomskih uvjeta zemlje u kojoj je takav sustav primijenjen.
