‘Smatra se kako su Rusi pokupovali gotovo pola Jadrana, a u Zagrebu su imali jedan drugi interes, situacija će biti teška’

Screenshot: Al Jazeera

Dok se sankcije Rusiji nastavljaju, kako u drugim članicama EU-a, tako i u Hrvatskoj, izvjesno je da nam predstoji poprilična kriza.

Branimir Vidmarović, stručnjak za međunarodne odnose i suradnik na sveučilištu u Puli, za Zagreb.info je spomenuo kako nas očekuju posljedice kakve i druge države EU-a.

“Dakle, vulnerabilnost energetskog tržišta, inflacija, dodajte tome postpandemijski oporavak, pritisak na socijalne institucije zbog priljeva izbjeglica, rast cijena energenata, metala i žitarica, čitav paket koji je jako neugodan dovesti će do osjetnog smanjena životnog standarda”, rekao je Vidmarović za Zagreb.info.

No, uz te posljedice koje dijelimo s ostatkom Europe, Hrvatsko oslanjanje na turizam dovodi do još nekih problema i teškoća.

Kako je Zagreb.info ranije pisao, ruski turisti su bili među vodećima u gradu za vrijem Adventa, a iako Vidmarović kaže kako Rusi općenito nisu činili značajniji udio posjetitelja, Hrvatska nije u poziciji da može birati koga će ili neće ugostiti. Naposljetku, nismo vodeći ni u turizmu, iako smo jaka konkurencija drugim mediteranskim zemljama.

“Rusi su bili dobri potrošači po količini novca koji su ostavljali, ako se teško stanje bude osjećalo u EU onda će i dolazak turista možda biti smanjen jer ljudi neće imati novaca”, upozorio je Vidmarović kako je sve povezano.

Veliki igrači

Nakon moratorija Sberbanke i zatvaranja zračnog prostora za ruske zrakoplove, Hrvatska se sprema i zamrznuti rusku imovinu.

Vidmarović ističe kako svaka država ima svoje zakonske opcije zamrzavanja, imovine, ali nije siguran kako će to Hrvatska učiniti.

“To je uvijek obustava poslovanja i izolacija kompanija, zabrana rasprodaje njenih aktiva, zabrana priljevanja novca te se sve stavlja na čekanje do odluke suda. To može biti i konfiskacija ili nacionalizacija, ali ne znam kako će to ići u Hrvatskoj. U Britaniji se razmišlja o dražbi”, rekao je Vidmarović.

Puno političara i konzultanata povezano s Rusima

Što se tiče same imovine ruskih oligarha, Vidmarović dodaje da ju je vrlo složeno procijeniti. Bili su vrlo aktivni od 2000. godine pa i od 2010. godine u raznim sektorima.

“Smatra se kako su Rusi pokupovali gotovo pola Jadrana, što u zemljištima, hotelima, vilama, otocima, od Istre do Dubrovnika. Ali, pri tome je teško dokazati tko je što imao jer se bogati ljudi služe off-shore zonama, složenim računovodstvima, a mnogi od njih su ovdje otvarali kompanije kako bi mogli ulagati pa je po papirima podrijetlo novca hrvatsko”, rekao je Vidmarović.

Dodaje i kako će se otkriti kako je tu i puno Hrvatskih poslovnjaka u igri, pogotovo u poslovima konzaltinga, koji je isto imao svojevremeni boom.

“Puno javnih osoba političara i konzultanata su direktno ili indirektno povezani su s Rusima u sektoru energetike i građevine. Sjetite se instituta IGH, priče oko gospođe Karamarko onda Kupare pa Medeja i sada je pitanje ako se sve to ide istraživati na rigorozan i nepristrani način onda de facto otkrivate da su u sve upleteni veliki ljudi koji su u velikoj politici”, smatra Vidmarović.

Dok je na Jadranu preferencija bila kupovanje zemljišta, dodaje kako su u Zagrebu Rusi dosta igrali u tvrtkama.

Podaci su tu, ali treba resursa i vremena

No, kako uopće ući u trag toj imovini?

“Što se tiče alata, imamo široku mrežu istraživačkog novinarstva koji istražuju panama papers i off shore zone pa i mediji i države imaju veliku bazu podataka. Pitanje je vremena, resursa i volje. Ministarstvo financija ima registre kompanija za turizam, konzulting i trgovanje nekretninama i jednostavno se može uspostaviti činjenično stanje, tko je, kada, i gdje izvršio transakciju ili utemeljio kompaniju, čiji je bio temeljni kapital. To se može utvrditi vrlo točno i sa današnjim informacijama do 70% i više otkriti”, rekao je Vidmarović posebno naglasivši pitanje resursa i vremena.

Smatra kako ti podaci neće biti javno dostupni, no mišljenja je i da ne bi ni trebali biti.

“Ne bi trebali izlaziti javno zbog zaštite interesa samih ljudi koji nisu znali da će to ovako završiti i koji su gledali svoje interese, što je najnormalnija pojava u biznisu”, mišljenja je Vidmarović.

Prilike za Hrvatsku

Situacija će biti teška, očekuje se osjetni pad standarda, ali svejedno ima tu i prilika za razvoj države. No, Vidmarović tu ističe važnost proaktivnosti Vlade.

Kod LNG Terminala na otoku Krku i općenita promjena europske energetike koja se dosad oslanjala na ruski plin, a sada će trebati kapljični iz Amerike, Katara i Izraela, po njegovim će procjenama trajati barem godinu dana ako smo sretni, ali moguće i dulje.

Ima li EU interesa da pomogne Hrvatskoj s LNG terminalom?

“Naravno da hoće. EU ima LNG terminal u svojim planovima, ali ključno je da se vlada postavi da bude proaktivna, da bude strateška u ovom dijelu Europe jer i Poljska će inzistirati na razvoju svog terminala i u boljem položaju je (u odnosu na Bruxelles i Ameriku) i htjet će profitirati od toga, pa je pitanje je našeg laktarenja”, sitiče Vidmarović.

Veliki poljoprivredni potencijal Ukrajine koji sada trpi probleme zbog ruske invazije, Hrvatskoj daje i krajnje vrijeme za revitalizaciju Slavonije i tamošnje proizvodnje hrane.

Vidmarović to ocjenjuje tužnom pričom zbog toliko vremena koje smo potratili, dok je upravo to Rusiju spašavalo nakon sankcija zbog aneksije Krima. Oslonili su se na svoju poljoprivredu nakon što im je EU zabranila uvoz određenih namirnica, a Vidmarović ističe kako i mi moramo razmišljati o nama.

“Treba povezati što više Ukrajinaca koji se razumiju u poljoprivredu i potaknuti ih da  ostanu ovdje. To su ljudi sličnog mentaliteta, slične prehrane, jezika, pogleda na svijet zašto ne iskoristiti tu priliku kad su kuće u Slavoniji poluprazne, nitko ne obrađuje zemlju”, zaključuje Vidmarović dodajući kako poljoprivredi u Hrvatskoj treba ljudstvo, ali i žestoko, izdašno i kvalitetno subvencioniranje domaće proizvodnje.

Komentari