Prije točno godinu dana, područje Banije pogodio je potres jačine 6,2 po Richteru. Koliko je bio razoran i silovit svjedoči činjenica da ga je osjetilo čak šest milijuna ljudi. U Sisačko moslavačkoj županiji tlo je nastavilo podrhtavati i u 2021. godini.
Za Novu TV, Marija Mustać iz Seizmološke službe Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu otkrila je da je ova godina bila seizmički vrlo aktivna, no bez razornih potresa. Pored petrinjskog područja, podrhtavali su i dijelovi primorske Hrvatske. Tako je 27. ožujka u 14.47 sati u podmorju srednjeg Jadrana kod Palagruže zabilježen potres magnitude 5,5 po Richteru, no na sreću nije bilo veće štete.
Najviše podrhtavanja u 2021. godini bilo je na petrinjskom području, a na pitanje je li najgore iza nas i mogu li se građani Banovine i Zagreba konačno opustiti, Mustać je kaže da ne baš.
“Ne bismo trebali sasvim odahnuti, barem ne tako dugo. Nažalost, moramo biti svjesni da se potresi magnitude veće ili jednake 6,0 u Hrvatskoj u prosjeku događaju svakih 45 godina. Radi se o prosjeku kroz dugo vremensko razdoblje, što znači da može proći i 100 godina bez takvih potresa, ali se također može dogoditi više razornih potresa u kraće vrijeme.
U prošlom stoljeću potresi magnitude veće ili jednake 6.0 dogodili su se 1942. godine kod Imotskog, 1962. godine kod Makarske i 1996. godine kod Stona, a u ovom stoljeću takav je bio potres kod Petrinje 2020. godine”, objasnila je.
No otkrila je da se zagrebačka serija potresa pretežno smirila, ali da je petrinjsko područje još uvijek aktivno. Dodala je i da se u drugim dijelovima Hrvatske, tlo povremeno jače zatrese.
“Vidjeli smo koliko je važna solidarnost i pomoć stradalima nakon razornih potresa, ali ovi potresi bi nas trebali osvijestiti o važnosti protupotresne gradnje, sigurnosti javnih ustanova i vlastitog doma te potaknuti da naučimo kako se ponašati kad se dogodi snažan potres”, poručila je Mustać i dodala da seizmolozi vrijedno rade, prikupljaju i analiziraju podatke.
