Sastanak s Vladom i mirovina s 55 godina: Djelatnici hitne pomoći prosvjedovali na Markovom trgu

FOTO: HITNA uživo 194

Uz transparente kao što su “Vratite nam beneficiju”, “I Hitna je bitna” ili “I nama treba lijek – skraćeni radni vijek”, stotinjak djelatnika hitne službe u svojim je narančastim prslucima u četvrtak prosvjedovalo na Markovom trgu.

Traže vraćanje beneficiranog radnog staža koje im je 1998. godine ukinuo tadašnji ministar zdravstva Andrija Hebrang te su do danas jedina hitna služba u državi bez skraćenog radnog vijeka, privlilegije koju zbog dinamike posla imaju vatrogasci i policija.

Kako je Zagreb.info ranije pisao, djelatnici hitne službe također su 21. veljače imali i prosvjednu akciju gdje su u podne stajali sa kolima hitne pomoći po Zagrebu i drugim gradovima, te pet minuta puštali sirene.

Nakon te akcije, aktualni ministar zdravstva, Vili Beroš, izjavio je podržava povratak benificiranog radnog staža za zdravstvene radnike, ali da su potrebni elaborati te da je sve to u nadležnosti Ministarstva rada.

Sudionici prosvjeda zatražili su jedinstveni Zakon o hitnoj pomoći u kojemu će biti propisana mogućnost odlaska u mirovinu s 55 godina. Žele i sastanak u Vladi.

Predstavnik inicijative Hitna uživo 194, Danijel Žota, rekao je kako je elaborat nepotreban i način izbjegavanja odgovornosti Vlade i Ministarstva zdravstva. Također su prosvjednici zatražili i sastanak u Vladi.

„Glasajmo prvo za zakon a onda možemo izraditi elaborat koji nas traže. Izrada elaborata je proces koji će trajati, a već je puno ‘hitnjaka’ umrlo na radnom mjestu i nisu dočekali ovaj  prosvjed”, rekao je Žota koji smatra da je nemoguće raditi u hitnoj sa 65 ili 67 godina.

Žota dodaje da je radnicima hitne pomoći potreban zakon u kojem će stajati da imaju skraćeni radni vijek i da mogu u mirovinu s 55 godina jer smatra da je nemoguće taj posao raditi u dobi od 65 ili 67 godina.

S njim se slaže i Joško Jamac iz Zavoda za hitnu pomoć Splitsko-dalmatinske županije, koji strahuje da elaborat ne bi nigdje vodio.

„Elaborat se može izraditi ali on ide na Ministarstvo rada. Zatim ga ministar rada ne mora priznati, već ga može baciti na dno ladice kao što se to radi s papirima u Hrvatskoj”, smatra Jamac.

Osvrnuo se i na saborsku zastupnicu Maju Grbu Buljević koja je ujedno i ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu.

Jamac ju je prozvao kako nije ništa učinila za poboljšanje njihova položaja i uvjeta rada.

Zanimljivo, Grba Buljević je nedavno dala podršku djelatnicima hitne službe, no i rekla kako proceduru za podnošenje takvog zahtjeva mogu pokrenuti jedino sindikati i županijski zavodi hitne medicine.

No, Jamac je u svome govoru na Markovom trgu istaknuo da je Grba Buljević, kao čelnica zavoda hitne službe, već mogla naložiti županijskim zavodima izrade famoznih elaborata.

Jednaku zaštitu kakvu uživaju policajci i vatrogasci, zatražila je i Svjetlana Breko iz Istarske županije.

„Hitna pomoć je jedina žurna služba u Hrvatskoj koja nema zakon. Zakon o policiji i Zakon o vatrogastvu su usvojeni i primjenjuju se od 2019., i 2020.. Uskoro ćemo izaći s prijedlogom jedinstvenog Zakona o hitnoj pomoći”, zaključila je Breko.

Komentari