Samo za rekonstrukcijsku obnovu središta Zagreba treba 40 milijardi kuna

CROPIX

Građani i struka moraju biti na prvom mjestu u obnovi grada Zagreba nakon potresa, jedinstveno je stajalište iskazano na online konferenciji o obnovi Zagreba, u organizaciji Društva arhitekata Zagreba (DAZ) koja je u utorak počela svoj čeverodnevni rad.

Online konferenciju pod nazivom “Budućnost Zagreba nakon potresa – Arhitektonski pogled” DAZ je sadržajno organizirao u četiri teme.

Prvoga dana konferencije u središtu je bila tema “urbanizam.ZG – pokretanje procesa urbane obnove Zagreba”, a idućih dana bit će riječi o temama “Arhitektura i naslijeđe – budućnost graditeljskog nasljeđa Zagreba, “ARTUR – doprinos turizma obnovi Zagreba i “Dani ZG arhitekture – budućnost Zagreba utemeljena na 350 godina iskustva Sveučilišta”.

Pokrovitelji konferencije su Grad Zagreb, Sveučilište u Zagrebu i Vlada Republike Hrvatske s njezina četiri ministarstva ovisno o temi koja je u središtu. Tako je pokrovitelj prvoga dana konferencije Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, a slijede pokroviteljstva ministarstava kulture i medija, turizma, i sporta te znanosti i obrazovanja

Moderator konferencije bio je član Upravnog odbora DAZ-a Ivan Križić, a sudionike je pozdravio predsjednik DAZ-a Tihomil Matković koji smatra da je cjelovita obnova Zagreba bila potrebna i prije potresa.


Struka na prvom mjestu; Vratiti život u središte grada

Da je riječ o važnu skupu svojim su riječima potvrdili i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, koji je istaknuo kako tek sada shvaćamo koliko će obnova Zagreba biti zahtijevan posao. Ustvrdio je kako je jedinstveni stav svih dionika obnove da struka mora biti na prvom mjestu, te pozvao na suradnju sve sudionike ovoga, kako je rekao, ambicioznoga skupa.

Zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika Olivera Majić također je pozvala sve da obnovi pridonesu stručnim, dobronamjernim i partnerskim sugestijama. Podsjetila je kako je u potresu u Zagrebu oštećeno ukupno 24.314 objekata, od kojih su 1342 neuporabljivi, njih 4998 je privremeno neuporabljivo, a s 5166 objekata uklonjeni su dimnjaci.

Profesor Tomislav Jukić sa zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta ocijenio je da se u obnovi Zagreba trebaju istovremeno provoditi tri razine – konstrukcijska sanacija, urbana i ruralna obnova jer, istaknuo je, rubni dijelovi Zagreba ne smiju biti izuzeti iz obnove.

Pri tomu, upozorio je Jukić, sada se provodi samo fizička obnova zgrada, a cilj urbane obnove je revitalizacija i regeneracija života, odnosno vraćanje života u gradsko središte i obnova identiteta grada koja se gubi.

Spomenuo je kako u Europi postoji više modela urbane obnove, ali im je zajedničko to da ih uvijek provodi grad.

Očuvati heterogenost stanovništva središta grada

Govoreći o ekonomsko-političko-finacijskom aspektu obnove Zagreba ekonomski analitičar i konzultant Velimir Šonje rekao je da je snažni potres koji je 22. ožujka pogodio Zagreb i okolicu, pokazao koliko je urgentna rekonstrukcijska obnova gradskoga središta.

Uz napomenu da samo za rekonstrukcijsku obnovu treba 40 milijarda kuna, Šonje je rekao kako se bez privatnih investitora neće moći dovršiti ni konstrukcijska obnova. Smatra kako je iluzorno očekivati konsenzus u obnovi, ali je i siguran da treba inzistirati na čvrstoj većini koja će se temeljiti na struci.

O poslijepotresnoj obnovi sa sociološkog aspekta govorila je Anđelina Svirčić Gotovac s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Istaknula je da se osam mjeseci nakon potresa sagledavaju kompleksni aspekti obnove. Uz napomenu kako je za zajednicu važna konstrukcijska obnova jer jamči sigurnost zajednice, Svirčić Gotovac upozorila je da je više od trećine stanovnika gradskoga središta starije od 65 godina.

Naglasila je kako se obnova treba provoditi zbog ljudi, a ne biti svrha samoj sebi, pa je zato nužno povećati kapacitet zajednice, spriječiti homogenizaciju stanovništa i sačuvati heteregeno stanovništo u gradskome središtu.

Ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba Ivica Rovis podsjetio je kako su u zavodu još 2009. napravili analizu donjogradskih blokova i u ovoj je prigodi DAZ-u darovao drugo izdanje spomenute analize.

I dok je Zakon o obnovi Zagreba i okolice koncentriran samo na konstrukcijsku obnovu, Rovis je objasnio da Zavod paralelno radi na projektima kratkoročne, srednjoročne i dugoročne obnove povijesne jezgre Zagreba.

S tim u vezi, spomenuo je pilot-projekt bloka 19 omeđen Frankopanskom ulicom, Ilicom, Medulićevom i Dalmatinskom ulicom u kojemu će se ispitati svi modeli obnove kako bi se mogli implementirati u cjelovit prostor.

Osvrnuo se i na riječi profesora Tomislava Jukića da u Europi projekte obnove vode gradovi dok su, rekao je, kod nas oni samo dionici, a država je voditelj projekta.

Komentari

loading...