RIJEČI STRUČNJAKA:’Šansa da se naknadni potres dogodi drugoga dana bit će dva puta manja nego prvoga dana’

Foto: Facebook/Hrvoje Tkalčić

Hrvoje Tkalčić hrvatski je seizmolog u Australiji, a da i njegovu pažnju zaokupljaju potresi u Zagrebu, istaknuo je na svom Facebook profilu.

U dužem tekstu, ovaj seizmolog tvrdi kako su Zagrepčani u posljednjem potresu, ali i onima naknadnim, izloženi interesantnim fenomenima poput osjećaja laganog podrhtavanja, zvuka tutnjave, grmljavine i udaljenih eksplozija, napisao je.

“Prije svega, znam da sve zanima do kada će naknadni potresi trajati. Više puta je rečeno da to može potrajati tjednima, mjesecima, pa čak i dulje razdoblje nakon glavnog potresa. To znamo iz proučavanja mnogih prijašnjih potresa koji su se dogodili na raznim stranama svijeta, u različitim tektonskim uvjetima”, kazao je.

Kazao je i kako će se idućeg dana od potresa, učestalost naknadnih potresa za isto toliko smanjiti nego ih je bilo dan prije, a sve to, znanstveno je utemeljeno, tvrdi.

“Naknadnih potresa zabilježenih instrumentalno može biti na stotine, pa čak i na tisuće, no njihova učestalost smanjuje se vremenom prema zakonu koji nam je poznat, a zove se Omorijev zakon. Prema njemu, učestalost potresa smanjuje se obrnuto proporcionalno vremenu koje protekne nakon potresa. To znači, pojednostavljeno, da će šansa da se naknadni potres dogodi drugoga dana biti dva puta manja nego prvoga dana, a desetoga dana deset puta manja od one prvoga dana. To je relacija do koje se došlo empirijskim putem, dakle promatranjem velikog broja potresa, a stvarni podaci za individualne potrese se ponašaju stohastički, znači imaju i elemente nepredvidivosti, no uglavnom slijede Omorijev zakon”, ističe.

Istaknuo je i kako zagrebačko područje nema dovoljan broj seizmometara, osjetljivih instrumenata.

“U praksi, kada bi imali veliku gustoću seizmometara u Zagrebu i okolici, analiza naknadnih potresa bila bi kudikamo jednostavnija i preciznija. To bi rezultiralo i u boljem razumijevanju glavnog potresa, a također i boljem razumijevanju sustava rasjeda. Kako to nije slučaj, moramo se oslanjati na zapise udaljenih seizmometara na kojima su visoke frekvencije izgubljene i naknadni potresi često nezabilježeni, no za nadati se da će nakon ovoga potresa biti uložena financijska sredstva za Seizmološku službu, možda još poneki instrument, ali i za bazična istraživanja fizike potresa i strukture Zemlje ispod cijele Hrvatske”, zaključio je.

Njegovu objavi podržala je i Seizmološka služba RH koja je objavu podijelila na svom Twitter profilu.

Komentari