Dok se Nacionalni stožer civilne zaštite na čelu s ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem bori kako što prije smanjiti širenje koronavirusa Darko Marčinko, predstojnik klinike za psihijatriju KBC Zagreb nastoji pomoći ljudima kako da ostanu pozitivni u ovom izazovnom razdoblju.
“Covid-19 pandemija nova je nepoznata opasnost za zdravlje stoga je strah prirodna i očekivana reakcija. S jedne strane imamo reakciju strahova, a s druge osjećaj neizvjesnosti, a ono što je građanima posebno teško je osjećaj da nemaju kontrolu“, ističe nam Marčinko.
Nova istraživanja ukazuju, objašnjava psihijatar, da je intenzitet straha u općoj populaciji od zaraze Covid-19 premašio većinu dosadašnjih strahova od zaraza. U ovoj pandemiji ističu se strah od zaraze sebe i bližnjih osoba, strah od gubitka bližnjih osoba, a u podlozi je i strah od smrti.
“Bitno je naglasiti da se trebamo boriti protiv toga da strah prevlada našu reakciju jer ako strah postane preplavljujući tada on ograničava naše optimalne odgovore i potiče određene obrasce ponašanja koji nisu dobri za nas”, rekao je Marčinko i napomenuo da strah možemo prevladati ako prepoznamo problem i ako komuniciramo o tom problemu s bližnjima.
“Kad strah postane intenzivan i kad zbog straha postanemo disfunkcionalni tada je potrebno potražiti stručnu pomoć. Pri kliničkom bolničkom centru Zagreb u bolnici Rebro 24 sata dnevno je aktivan telefon Centra za krizna stanja i prevenciju suicida”, ističe. Pomoć je moguća, kako kaže, i u ovom vremenu pandemije i ona se može ostvariti. Istraživanja su dokazala da je došlo do porasta upravo takvih poziva.
VIDEO INTERVJU S PSHIJATROM DARKOM MARČINKOM:
Marčinko ističe kako je prije pandemije uočio porast psihičkih smetnji kod mlađe populacije što pripisuje porastu perfekcionizma zapadnih zemalja koje postavljaju nerealne standarde i onda se javlja anksioznost brojnih psiholoških smetnji od poremećaja hranjena do smetnji ličnosti mlađe populacije.
Kao liječnik je, kako kaže, optimist i vjeruje da će cjepivo poboljšati mentalno zdravlje, međutim u postpandemijskoj fazi ukazuju da bi moglo doći do porasta depresivnih reakcija i do porasta suicidalnih promišljanja u općoj populaciji.
“Bitno je da u postpandemiji odgovorimo na pravi način na mentalno zdravlje ljudi”, kazao je. Zbog mjera koje su propisane zbog padnemije ljudi se sve više udaljavaju jedni od drugih. Nema više rukovanja, izbjegava se grljenje i ljubljenje, no Marčinko objašnjava i naglašava da je fizička distanca potrebna i da ju moramo poštovati, ali upozorava da ne dozvolimo da fizička distanca postane psihološka i socijalna distanca. Ističe problem usamljenosti, posebice kod starijih zbog tehnoloških prepreka.
“Bitno je da komuniciramo sa starijima, da ne dođe do depresivnih reakcija”, dodaje i objašnjava da ljudi ne smiju dozvoliti da negativne reakcije prevladaju njihovim mentalnim stanjem.
“Postoji nešto pozitivno – to je moć i važnost komunikacije između ljudi, moć empatijskog pristupa i tek integrirajući ove pozitivne dimenzije aktualnog životnog trenutka mi dobivamo cjelovitu sliku”, ističe. Što se tiče mlađih osoba, Marčinko ističe, da upravo zabrana okupljanja kod njih izaziva određenu frustraciju.
“Bitno je da uvedemo strpljivost i da time prevladamo ovaj značajni problem”, kazao je psihijatar.
“U postpandemiji nas čeka još jedan problem, a to je – stres koji smo skupili tijekom pandemije. Ukoliko se stres ne isprazni na jedan optimalan način onda stvaramo rizične situacije”, upozorava psihijatar i naglašava kako mentalno zdravlje možemo poboljšati tjelesnim aktivnostima, ali i razumijevajuća komunikacija između ljudi.
Trenutačno se u sklopu međunarodnog projekta “Procjena utjecaja COVID-19 pandemije na mentalno zdravlje”, u koji je uključeno više od 30 država svijeta, provodi istraživanje na općoj populaciji u Hrvatskoj te se nastoji obuhvatiti što veći i reprezentativniji uzorak za našu državu.
Na ovom link možete pristupiti istraživanju: (https://forms.
