Udruga Prijatelji životinja pridružila se međunarodnoj građanskoj inicijativi kojoj je krajnji cilj prikupiti milijun potpisa da se u Europi počne ulagati u spasonosnu tehnologiju proizvodnje mesa bez životinja.
U cijeloj Europi, osim milijun potpisa, potrebno je i prijeći zadani prag u najmanje sedam država članica da bi se ovaj prijedlog iznio pred Europsku komisiju. Prijatelji životinja, koji su predstavnici za skupljanje potpisa i jedni od pokretača inicijative, ističu da je bitno da svi ostave potpis i daju svoj glas na https://eci.ec.europa.eu/025/public/#/screen/home.
Pojašnjavaju da su pandemije, globalno zatopljenje, krčenje šuma, zagađenje oceana, glad u svijetu, uništavanje ekosustava i kontinuirano izumiranje vrsta usko povezani s uzgojem životinja radi hrane.
Prema procjenama prošlogodišnjeg globalnog izračuna ugljičnog otiska, na čemu je radilo 76 znanstvenika iz 57 istraživačkih institucija u 15 zemalja, imamo samo oko 10 godina da izbjegnemo klimatsku prijelomnu točku. Šokantno je da je otprilike 51 % emisija stakleničkih plinova na našemu planetu povezano s konzumiranjem mesa uzgojenih životinja!
No budući da danas postoje alternative u vidu sve popularnijeg biljnog i kultiviranog mesa (i drugih životinjskih proizvoda), koje mogu proizvesti istu količinu mesa uz 99 % manje emisija stakleničkih plinova, Prijatelji životinja kažu da se sa sigurnošću može reći da postoji tehnologija za spašavanje svijeta.
„U Hrvatskoj trebamo skupiti 8500 potpisa pa pozivamo sve da daju svoj potpis i potpomognu uspjehu ove važne i prijeko potrebne inicijative za opstanak svih nas na Zemlji i za opće dobro”, izjavili su iz Prijatelja životinja.
Ukazuju da je sada trenutak da se uloži u dodatna istraživanja u nevjerojatnu tehnologiju koja može spasiti čovječanstvo, životinje i planet. Zahvaljujući začinima biljno meso ima vrlo sličan okus i teksturu kao meso životinja, a proizvedeno je od biljnih proteina, najčešće graška ili soje. Dostupno je u gotovo svim trgovinama i proizvode ga i hrvatski proizvođači.
Što se pak tiče kultiviranog mesa, ono ima identičnu strukturu i sastav kao i meso životinja, a pritom nitko ne stradava. Kultivirana (stanična) poljoprivreda tehnološka je grana koja nema veze s genetskim modificiranjem, a omogućava proizvodnju sigurnijeg, zdravijeg i „čišćeg” mesa, mlijeka, jaja, kostiju, kože i drugih organskih materijala izravno u laboratoriju počevši od nekoliko stanica koje se umnožavaju gotovo neograničeno. Stanice se uzimaju bezbolnom biopsijom pa je od kokoši dovoljno čak i otpalo pero.
Sigurnost kultiviranog mesa nikada nije bila upitna, no stočarska industrija jakim lobijem pokušava opstruirati razvoj ove inovativne i spasonosne tehnologije. Bez obzira na to, predviđa se da će tijekom sljedećih nekoliko desetljeća laboratorijsko meso i izravni izvori biljnih bjelančevina zauzimati značajan tržišni udio od 1,7 trilijuna dolara industrije mesa od životinja i ribolovne industrije.
„Inicijativu za koju prikupljamo potpise trebali bi podržati svi, neovisno o načinu prehrane. Molimo sve da izdvoje minutu i daju podršku ekološkom, čistom i kontroliranom uzgoju mesa, kao i zdravijem biljnom mesu, bez antibiotika, gnoja, tumora i patnje. Porast nove tehnologije proizvodnje hrane omogućit će naš opstanak na planetu, a posljedično i zatvaranje svih klaonica”, zaključuju iz Udruge.
Više informacija o kultiviranom i biljnom mesu te predavanje pomoćnog direktora u The Good Food Institutu (GFI), izraelskoj neprofitnoj organizaciji koja promiče biljne i stanične alternative životinjskim proizvodima, može se vidjeti na www.prijatelji-zivotinja.hr.
