POVJESNIČAR KLASIĆ O PREIMENOVANJU TRGA: ‘Iako je Tito najveći hrvatski političar, trebali bi napraviti kompromis i gledati u budućnost’

Povjesničar Hrvoje Klasić (Foto: Ivo Ravlic / CROPIX)

Prošlog tjedna zagrebački SDP  podnio je zahtjev Skupštini grada za uvrštenjem u Fond imena Trga Republike Hrvatske u nekadašnji Trg Maršala Tita.

Klub zastupnika SDP-a u Skupštini, na čelu s Viktorom Gotovcem, smatra kako Josipu Brozu Titu treba vratiti ime na ploču Hrvatskog narodnog kazališta koja je skinuta 2017. godine kada je tadašnji ministar kulture Zlatko Hasanbegović tadašnjem gradonačelniku Milanu Bandiću uvjetovao promjenu imena većinom u skupštini.

O cijeloj zavrzlami koja se na trenutke, tada i sada, činila potpuno deplasirana, razgovarali smo s povjesničarom Hrvojem Klasićem.

“Osobno smatram da je Tito bio najveći hrvat političar i čovjek koji je u svijetu prepoznat, i u Washingtonu i u Vatikanu, a prepoznat je bio i tijekom i nakon Drugog svjetsko rata, tako da se radi o važnom političaru i državniku.

Ploča skinuta s Trga maršala Tita (foto: Facebook)

Trebalo bi se pitati građane

No, na pitanje bi li u ovom “problemu” povjesničari trebali imati završnu riječ – kaže da ne, “već oni koji žive u gradu, prije svega stanovnici grada, na temelju povijesnih činjenica, za koje se povjesničari trebaju potruditi da budu što jasnije i što dostupnije”

Međutim, upravo u tome se krije začkoljica, jer kaže Klasić, da se “ne možemo praviti ludi da ne živimo u zemlji i društvu u kojem živimo i činjenica da je razdoblje Titove vlasti obilježeno brojnim stradanjima, progonima i nepoštivanjem ljudskih prava“.

“Također treba uzeti u obzir i da u ovom trenutku, a to govorim ja koji se u doživljavam antifašistom i ljevičare, – ne bi inzistirao na tome da to bude nekakva glavna tema u budućnosti grada Zagreba”, smatra povjesničar Klasić.

Govori Klasić i kako bi više volio da se u društvu promijeni odnos prema antifašizmu i fašizmu, a naročito prema velikom spomeničkom nasljeđu.

“Volio bi da razmislimo i o preko tri tisuće uništenih spomenika, trebao bi se u društvu također promijeniti odnos prema najmasovnijem i najbolje organiziranom antifašističkom pokretu otpora u Europi, nego da sada 2022. godine raspravljamo tko treba ili ne treba imati ulicu”, smatra povjesničar Klaić.

Klasićeve riječi imaju određenu težinu u Zagrebu, s obzirom na to da se i sam naziva ljevičarem i antifašistom, ali i zato što je ovogodišnji dobitnik nagrade grada Zagreba i to zbog monografije i izložbe u suradnji s arhitektom i profesorom Ivanom Mlinarom, u kojoj su secirali arhitektonsko i socijalističko nasljeđe najvećeg zagrebačkog gradonačelnika Većeslava Holjevca. 

POVJESNIČAR HRVOJE KLASIĆ Dobio je nagradu Zagreba za knjigu i izložbu o Večeslavu Holjevcu, a za Zagreb.info kaže: ‘Trebali bi ga poštovati svi!’

U konačnici, Klasić smatra da ako građani Zagreba ili bilo kojeg drugog grada imaju političare koje su izabrali da ih predstavljaju, oni bi trebali odlučiti tko treba imati ulicu, a tko ne.

 Neutralna imena jer povijest dijeli, ali i dovodi do sukoba

“Promjena imena ulica nije počela devedesetih nego 1945. i u startu ne želim relativizirati niti banalizirati, ali uvažavajući činjenicu da nas povijest ne samo dijeli, nego i dovodi na rub sukoba ja bi se više založio za neki društveni koncensus da ulice i javne prostore nazivamo potpuno neutralnim imenima“, govori Klasić. Navodi primjer Philadelphije, koju je posjetio u kojoj su ulice nazvane po drveću i cvijeću, upravo kako bi se izbjeglo ono što muči Zagrepčane.

Odnosno, bolje rečeno ono s čime muče Zagrepčane.

“To nije moje izbjegavanje odnosa prema prošlosti, već javni prostor je prostor svih i ako neko ime ili događaj kod velikog dijela ljudi doista stvara nekakav loš osjećaj, onda bismo trebali napraviti kompromis i ići u u budućnost izbjegavajući ono što nas dijeli i vodi prema sukobu”, zaključuje povjesničar Klasić dodajući kako imenovanje ulica ne bi trebala biti dnevno politička stvar, već da bi trebalo razmišljati o tome što znači za zajednicu, ali i za budućnost.

Komentari