U postpotresnoj računici, sreća u nesreći za građane čiji su stanovi u brzinskim pregledima dobili crvene naljepnice mogla bi biti ta da su njihove zgrade stavljene sam vrh prioritetne liste u konstrukcijskoj obnovi Zagreba.
Takve će zgrade prve biti nadograđene kako bi mogle preživjeti buduća podrhtavanja tla, a njihovi će stanari tada zaista moći mirno spavati, jer do sada nisu. No, svi se pitaju što će biti s onima koji su dobili zelene, a pogotovo žute naljepnice?
Postoji mogućnost da zgrade koje su dobile famozne zelene naljepnice neće toliko dobro proći u budućim potresima, koji su na trusnom zagrebačkom tlu ozbiljna prijetnja. No najveći bi problem mogle predstavljati zgrade koje su dobile žute naljepnice jer bi stanje u njima moglo biti mnogo gore nego što se pokazalo u brzinskim pregledima.
Na ovaj je problem upozorio Zagrepčanin koji je sudjelovao u brzinskim pregledima nakon potresa, i bio jedan od onih koji su dijelili naljepnice. On sada tvrdi da je kategoriziranje prema naljepnicama u zakonu o obnovi jako nepravedno. Njegov komentar koji je, na naš upit, objavio u Facebook grupi “Potres u Zagrebu – svi mi u centru” prenosimo u cijelosti:
“Ja samo mogu reći da je bilo kakvo kategoriziranje zgrada prema naljepnicama sa brzih pregleda jako nepravedno. I sam sam bio član tima za brzi pregled građevina i mogu posvjedočiti da je razlika između zelene i žute ili žute i crvene često znala biti kao da za tirkiznu boju morate odabrati je li plava ili zelena. Na “rubnim” slučajevima, na našu psihu često utječu rezultati zgrada koje smo pregledali taj dan. Na primjer, ako neka zgrada ima određena oštećenja, ona će dobiti žutu ukoliko smo taj dan imali puno zelenih, pa nam se tada to oštećenje čini većim. S druge strane, ako smo taj dan imali puno crvenih ili žutih, onda bi nam se to isto oštećenje činilo blaže i možda bi dobila zelenu. Što znači da oštećenja za žutu na recimo Trešnjevci ili u centru nisu jednaka oštećenja. Tri mjeseca s našim brojem timova za 27 tisuća zgrada znači da smo svaki dan pregledali po 15 zgrada, što je previše da bi se oštećenja objektivno sagledala. A da ne pričam da su u timovima za brzi pregled često bili studenti sa prve ili druge godine faksa koji o građevini znaju isto koliko i bilo tko iz ove grupe. Općenito je to kategoriziranje po naljepnicama jako nepošteno. Recimo da 60% zgrada imaju čistu ili relativno čistu situaciju sa naljepnicama. A kod ovih 40% bacanje kockice bi vjerojatno bio pravedniji način.“
