Kandidat za gradonačelnika Zagreba Tomislav Tomašević danas je sa članovima i članicama kvartovske grupe platforme Zagreb je NAŠ! s područja Gradske četvrti Pešćenica obišao neke od ključnih lokacija iz kojih se vide najveći problemi za stanovnike ove gradske četvrti. Konferencija za medije održala se na tržnici Volovčica, što je bila prilika da se Tomašević osvrne na osobito loše stanje tržnice.
Trend odumiranja ove tržnice posebno je vidljiv zadnjih nekoliko godina jer Grad zbog nemara i nedostatka vizije pušta gradske poslovne prostore na tržnici da propadaju i ne ulaže u uređenje i poboljšanje uvjeta rada za prodavače na tržnici, kao ni u sadržaje koje bi koristili kupci i stanovnici Volovčice i okolnih kvartova. Spomenuo je kako je Vijeće Gradske četvrti Peščenica – Žitnjak u Plan komunalnih aktivnosti 2018. godine uvrstilo izradu projekta revitalizacije tržnice u iznosu od 50.000,00kn, no već sljedećom izmjenom Plana ta je aktivnost nestala iz njega.
“Ono što će nam biti jedan od prioriteta jest revitalizacija tržnica, ne samo na Pešćenici, nego i u Dubravi i u Sesvetama. Trenutačno neadekvatne tržnice potrebno je modernizirati jer su one vrijedan dio identiteta našeg grada”, istaknuo je Tomašević.
Osvrnuo na još je jedan primjer zapuštenosti prostora i neiskorištenog potencijala Peščenice i Zagreba – Kampus Borongaj. Riječ je o projektu koji je pokrenut još 2006. u suradnji Sveučilišta u Zagrebu, Studentskog centra, Grada Zagreba i Ministarstva znanosti i obrazovanja, a koji je vrijedan 500 milijuna eura. Tomašević je ukazano na to da je financiranje projekta prvenstveno bilo predviđeno iz EU fondova te kako se zbog “trakavica” oko prebacivanja vlasništva nad zemljištem, koje je trajalo sve do 2014, zakasnilo s prijavom za financiranje.
“Mi vidimo ogroman potencijal kampusa, ne samo kao prostora za znanstveno istraživanje i visokoškolsko obrazovanje, nego i kao prostora na kojem bi se realizirali i sadržaji javnog karaktera za stanovnike Pešćenice i Žitnjaka, kao što su sportsko-rekreativni sadržaji”, kazao je Tomašević.
Nikola Zdunić, jedan od koordinatora kvartovske grupe za gradsku četvrt Pešćenica – Žitnjak i vijećnik u VMO Volovčicaosvrnuo se na problem prometnih gužvi. Kvartovska grupa identificirale je da prometnu gužvu uzrokuju prekomjerna izgradnja i nedovoljno dobra regulacija prometa, posebice na križanju Planinske ulice i Ulice Donje Svetice. Zbog toga je grupa na Peščenici organizirala online akciju “”Ubrzajmo rješavanje prometne gužve na Peščenici prometnim politikama za 21. stoljeće!.
“U akciju smo uključili stanovnike Peščenice i Donje Dubrave i poslali više od 260 zahtjeva gradskom uredu zaduženom za promet kako bi napokon počeo rješavati pitanje prometnih gužvi u ovom dijelu Peščenice! Tim zahtjevom tražimo da se Grad sustavno krene baviti poboljšanjem prometne situacije na Peščenici i to na zelen i održiv način. Pri tome zahtijevamo da se: riješi pitanje problematičnog križanja, da se poboljša javni prijevoz i da se izgrade kvalitetne biciklističke staze koje će povezati istok i zapad grada, posebice staza uz Novu Branimirovu i na Vukovarskoj. Cilj je smanjenje udjela automobila u ukupnom prometu,” rekao je Zdunić i pozvao stanovnike Zagreba da im se pridruže u ovoj akciji koja još traje.
Osvrnuo se i na problem prekomjerne izgradnje koja je najočitija u naselju Borovje u kojem se u zadnjih nekoliko godina grade predimenzionirane stambene zgrade na mjestima koja su stanovnici koristili kao zelene javne površine. Trenutno je u izgradnji 7 takvih zgrada s oko 900 stanova, što se procjenjuje na 2.500 novih stanovnika. Za bolji život u kvartu na Borovju se već duže vrijeme bori inicijative “ZA bolje sutra – ZA Borovje”. Osim za očuvanje malog broja preostalih zelenih površina, inicijativa traži proširenje škole i izgradnju vrtića, a kvartovska grupa je u njihovom radu podržava. Dodao je kako se na Borongaju i na Ferenščici događa sličan problem.
“Izgradnjom triju velikih osmerokatnica susjedi na Borongajskoj i Alfirevićevoj počeli su se žaliti na poplavljene podrume i suterenske stanove zbog preopterećenosti starog kolektora za odvodnju oborinskih voda. Preopterećenost kolektora i poplave susjedi dovode u vezu s novoizgrađenim zgradama s više stotina stanova. Grad mora prilikom izgradnje voditi računa o postojećim sadržajima u naseljima, te o prometnoj infrastrukturi i dostupnom javnom prijevozu”, zaključno je rekao Zdunić.
