Poplava koja je sinoć pogodila Zagreb prouzročila je velike šteta na imovini građana, no neki ostali dijelovi zemlje mogli bi proći i puno gore u slučaju istog scenarija.
”Analizom zaštićenosti područja od poplava utvrđeno je da je u slivu Save primjereno zaštićen samo Grad Zagreb. Ostala naselja uz rijeku Savu nedovoljno su zaštićena. Od Zagreba prema Sloveniji obrambeni nasipi samo su dijelom izgrađeni, dok nizvodno od Zagreba prema Srbiji zaštitni sustav ili nije dovršen ili postojeći obrambeni nasipi na mnogim mjestima nisu dovoljno visoki”, stoji to u dokumentu Državnog ureda za zaštitu i spašavanje starom nekoliko godina.
U istom se tome izvješću napominje kako su na području slivova Drave i Dunava nasipi dovršeni na gotovo svim područjima. No, najveći problem je mnoštvo neuređenih bujica na područjima Međimurja, Podravine i Podunavlja.
Rizici prijete naseljima Hrvatskog zagorja koje ugrožavaju rijeka Krapina i njezini bujični pritoci, u Istri su pak od poplava nedovoljno zaštićeni dijelovi Buzeta i Pazina, na čijim širim područjima gotovo da nema zaštitnih sustava, u Dalmaciji su nedovoljno zaštićena područja Obrovca i Kninskog polja.
Ovo je popis najvećih poplava u Hrvatskoj u zadnjih stotinjak godina:
• poplave Dunava: 1926. i 1965.
• poplave Drave: 1964., 1965., 1966., 1972. i 2012.
• poplave Mure: 1965. i 1972.
• poplave Save: 1933., 1964., 1966., 1990., 1998., 2010., 2013. i 2014.
• poplave Kupe: 1939., 1966., 1972., 1974., 1996., 1998., 2013. i 2014.
• poplava Une: 1974.
• poplave Neretve: 1950., 1995., 1999. i 2010.
