Oko pola milijuna slučajeva u Hrvatskoj: Ljekarne edukacijom i prigodnim aktivnostima ukazale na izniman javnozdravstveni problem

Ilustracija (Foto: Pixabay)

Svaka osoba oboljela od šećerne bolesti treba poznavati vlastite ciljeve u liječenju šećerne bolesti. Jedan od pokazatelja preko kojeg se prati uspješnost liječenja dijabetesa jest glikirani hemoglobin (HbA1c), „mali špijun“ koji pokazuje prosječnu razinu šećera u krvi u protekla 2 do 3 mjeseca.

Hrvatski ljekarnici osobe oboljele od šećerne bolesti educiraju o bolesti, značaju pridržavanja propisanom liječenju, pravilnoj i sigurnoj primjeni lijekova, značaju postizanja optimalne glukoregulacije te važnosti redovitih kontrola.

Ljekarne i ljekarnici najdostupniji su dio zdravstvenog sustava. U prosjeku, hrvatski građani ljekarnu posjećuju najmanje dva puta mjesečno, dok je prosjek dolazaka u ordinacije opće/obiteljske medicine svaka dva mjeseca, a broj specijalističkih pregleda nešto iznad jednom godišnje,

Veliki broj pacijenata s kroničnim bolestima terapiju podiže temeljem ponovljivih recepata, pri čemu je ljekarnik nerijetko jedini zdravstveni radnik s kojim pacijent svaki mjesec redovito dolazi u kontakt. Dakle, s aspekta liječenja pacijenata s kroničnim bolestima, ljekarne predstavljaju konačnu točku puta pacijenta kroz zdravstveni sustav i izlaznu točku lijeka, koji je ujedno i najčešća medicinska intervencija, upozoravaju iz Hrvatske ljekarničke komore.

Oko pola milijuna slučajeva u Hrvatskoj

Među kroničnim bolestima, osobit izazov predstavlja šećerna bolest od koje, prema procjenama, u Hrvatskoj boluje oko pola milijuna građana, odnosno svaka sedma osoba.

Jasno je da šećerna bolest predstavlja izniman javnozdravstveni problem. Unatoč dostupnosti suvremenih farmakoterapijskih opcija, ishodi liječenja nisu optimalni pa uzdravstvenom budžetu udio troška zbog komplikacija šećerne bolesti čini 88% od ukupno 4.6 milijardi namijenjenih za liječenje ove bolesti.

Problemi u liječenju šećerne bolesti u Hrvatskoj su mnogobrojni; na 1.5 pacijenta kojem je dijagnosticirana šećerna bolest imamo jednog pacijenta koji je ostao neotkriven, u skupini pacijenata koji su dijagnosticirani i koji se liječe, svega njih 4 od 10 je dobilo skrb i terapiju koja je primjerena njihovom stanju, a kad je riječ o ishodima liječenja, kod 8 od 10 pacijenata došlo je do razvoja komplikacija koje im narušavaju kvalitetu života ili koji će zbog njih prijevremeno umrijeti.

Ljekarne obilježile Hrvatski dan šećerne bolesti

Prema istraživanjima koja su provođena u Republici Hrvatskoj te studijama koje su rađene u drugim zemljama članicama EU, problem je i slaba adherencija, odnosno (ne)pridržavanje pacijenata propisanoj terapiji (svaki drugi pacijent ne pridržava se propisanog liječenja!).

Nadalje, u ovoj populaciji je (zbog pridruženih bolesti, istovremene primjene više lijekova) povećan rizik od interakcija lijekova, što je 2019. godine pokazao i projekt proveden u hrvatskim ljekarnama.

Zbog iznimnog javnog značaja unaprjeđenja skrbi o oboljelima od šećerne bolesti i poticanja pacijenata na preuzimanje aktivne uloge u vlastitom liječenju, u hrvatskim ljekarnama se u svibnju, tijekom kojeg se ove godine po prvi puta obilježio Hrvatski dan šećerne bolesti, organiziraju prigodne aktivnosti usmjerene na osobe oboljele od šećerne bolesti tipa 2, a koje se sastoje od dodatne edukacije osoba sa šećernom bolesti o samoj prirodi bolesti, važnosti glukoregulacije, samokontroli glukoze u krvi i interpretaciji parametara vezanih uz šećernu bolest.

Posebna pozornost posvećuje se edukaciji osoba sa šećernom bolesti o osnovnim značajkama bolesti i njezinom tijeku ako se ne uspostavi kontrola odnosno o akutnim i kroničnim komplikacijama, uz dodatno osvješćivanje o značaju ustrajnosti u provođenju nefarmakoloških mjera (dijete i tjelovježbe) te pridržavanja propisanoj terapiji u ostvarivanju željenih ishoda liječenja.

U svrhu boljeg razumijevanja kliničkih parametara pacijentima će ljekarnici objasniti ulogu glikiranog hemoglobina (HbA1c) kao indikatora postignute glukoregulacije te ih uputiti da se kod svoga liječnika informiraju o dogovorenim (individualnim) ciljevima liječenja i ciljnoj vrijednosti HbA1c („malog špijuna“) kako bi preuzeli aktivniju ulogu u procesu svoga liječenja.

Svaka osoba oboljela od šećerne bolesti treba poznavati vlastite ciljeve u liječenju jer će tako moći procijeniti koliko su uspješni u liječenju svoje bolesti, odnosno odgovorni u smanjenju rizika od komplikacija i preuranjene smrti zbog šećerne bolesti.

Komentari