ODZVONILO RADU NA CRNO! Uvodi se ‘stup srama’ za drske šefove, Sever poručio: ‘To nije dovoljno’

Photo: Davorin Visnjic/PIXSELL, Ilustracija

Sljedeće godine Vlada namjerava donijeti novi zakon o suzbijanju neprijavljenog rada, odnosno, rada na crno, a sve kako bi se stalo na kraj poslodavcima koji nelegalno “zapošljavaju” i izbjegavaju plaćati doprinose.

Već je usvojen Nacionalni program za suzbijanje neprijavljenog rada za razdoblje od 2021. do 2024. godine, s akcijskim planom radi osiguravanja radnopravno statusnog položaja radnika i socijalne sigurnosti neprijavljenih radnika, “neovisno o volji poslodavca”, piše Jutarnji list.

Glavno oružje u borci protiv poslodavaca koji krše prava radnika i potkradaju državni proračun i dalje ostaje Državni inspektorat, ali s većim ovlastima; inspektori bi imali pravo, kada uhvate radnika na crno, poslodavcu naložiti da ga prijavi od dana kada je počeo raditi, a ako se to ne može utvrditi, onda bi poslodavac bio dužan za tri mjeseca retroaktivno uplatiti plaće i doprinose.

Ipak će biti prilike za popravni


Poslodavcima bi se, ipak, dala prilika za “popravni” – za prvo otkriće neprijavljenog rada radnika bi morali prijaviti za posljednja tri mjeseca, za drugo na šest mjeseci, a u slučaju da ih inspekcija i treći put uhvati, ponovno bi im se izrekla obaveza prijave radnika za šest mjeseci retroaktivno i mjera zabrane obavljanja posla na mjesec dana. Međutim, i ta se zabrana ukida ako poslodavac u roku od tri dana plati kaznu i prijavi radnika.

Ako poslodavac ne prijavi radnika u tom roku, prijave će provesti Zavod za zdravstveno osiguranje i Zavod za mirovinsko osiguranje. Porezna uprava donijet će “rješenje po službenoj dužnosti o obaveznim javnopravnim davanjima za razdoblje od utvrđenog dana početka rada odnosno tri/šest mjeseci retroaktivno”. Ideja je i da se osnuje i javni registar “bijelih” i “crnih” poslodavaca, tj. onih koji su uhvaćeni da radnike zapošljavaju nelegalno i onih koji poštuju zakonske regule. Nešto je to poput javnog stupa srama i putokaza radnicima što mogu očekivati kod određenog poslodavca.

“Izrađena je strategija za suzbijanje neprijavljenog rada. Imamo potporu radnika i poslodavaca, suglasnost je dosta visoka oko toga da rad na crno treba iskorijeniti”, rekli su za spomenuti medij neslužbeno u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, kaže da to dobro zvuči, ali da nije dovoljno. Zalaže se za “takve mjere koje će osigurati da laganje države i zloupotreba očajničke pozicije radnika budu preskupe”.

Nemaju drugog izbora, pa bježe van

Sever smatra i kako “ispada da se poslodavcima to isplati, čak i ako moraju platiti kaznu, jer su te kazne apsolutno preniske” i naglašava da se s opomenama previše ide na ruku poslodavcu. Te opomene, nastavlja, poslodavcu stvaraju osjećaj lagodnosti i manevarskog prostora za izigravanje zakona, zbog čega se događa da inspekcija ulazi na jedna vrata, a neprijavljeni radnici bježe na druga.

Sever upozorava i da je rad na crno znatno šira kategorija od neprijavljivanja radnika, koji jest drastičan primjer, ali nije usamljen – i radnik koji je prijavljen na minimalcu, a dio plaće dobiva na ruke u kategoriji je rada na crno, kao i prekovremeni koji nisu evidentirani. “Na mala vrata sada se osigurava i dodatni rad pod izlikom da ga radnici žele, a ‘žele’ jer nemaju drugog izbora, osim otići van”, kaže Sever koji ideju oko retroaktivne prijave ocjenjuje kao dobru, ali naglašava da se bez drastičnih kazni ništa neće promijeniti.

Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata, kaže da pregovori o konkretnim mjerama tek počinju. Fokusirani su i na mjere borbe protiv rada na crno uvođenjem nadzora nad primjenom kolektivnih ugovora s proširenom primjenom kad je riječ o isplati minimalca.

Skeptičan je prema učinku budućeg zakona jer, kako naglašava, Inspektorat je potkapacitiran i nikakve se mjere neće moći provesti ako se ne ojača i prestane biti meta stalnih promjena. “Zbog toga Inspektorat nadzire, i to ne baš uspješno”, primjećuje Novosel, “samo isplatu minimalca”. “Sve dok ga ne reorganiziraju, Inspektorat će biti neučinkovit.”

I u Hrvatskoj udruzi poslodavaca smatraju da je nužno poboljšati inspekcijske nadzore “koji moraju biti puno efikasniji i brži, a ne da kada dođu u tvrtku, primjerice, nekoliko zaposlenika mora printati gomilu papira, nadzoru nema kraja, pri čemu se onemogućavaju redovite aktivnosti”.

To je nešto na što im se članovi često žale. Osim toga, napominju, inspekcija niz podataka i prije nego što dođe u nadzor već može “povući” od drugih tijela, pa je nužno pojačati razmjenu informacija među tijelima državne uprave.

U HUP-u apeliraju da se pri donošenju ili izmjeni propisa pazi na propisivanje uvjeta, njihove opravdanosti i smisla. Tvrde da je siva, odnosnocrna ekonomija najčešće rezultat “neprimjereno i nerealno postavljenih uvjeta i komplicirane, nejasne ili neprovedive administrativne obveze”.

Kao pozitivan primjer suradnje socijalnih partnera navode građevinski sektor – kolektivni ugovor za graditeljstvo određuje minimalne plaće i obvezno se primjenjuje na sve radnike i poslodavce.

Komentari