ODGOVORILI NA PROZIVKE: Županijski sud u Zagrebu objasnio zašto je pritvorena članica benda Pussy Riot!

Članice grupe Pussy Riot ispred Remetinca ( Foto: Zeljko Puhovski / CROPIX)

Koncert ruskog punk benda Pussy Riot u Zagrebu zasjenilo je uhićenje pridružene članice na hrvatskoj granici.  Aja Nijazova, podrijetlom je iz Turkmenistana, a u Hrvatskoj je uhićena temeljem Interpol-ove tjeralice. Povodom toga, članice benda i odvjetnica Lina Budak ispred Remetinca su upozoravale da je Aja nedužna kao i da je smještena u neprikladnim uvjetima.

Odvjetnica Budak proučila je da je Nijazova uhićena zbog stare Interpolove tjeralice od države Turkmenistan koja je na snazi, iako je osuđena u Rusiji te je u zatvoru provela šest godina.

“Ona je slobodna građanka koja putuje diljem Europe i nigdje nije imala problema s kretanjem, od Islanda, Njemačke, Švicarske”, istaknula je odvjetnica i naglasila da bi izručenje u Turkmenistan za Aju moglo biti pogibeljno.

S obzirom na to da je ovaj slučaj izazvao veliku pažnju, oglasio se i Županijski sud u Zagrebu, koji je Aji odredio ekstradicijski pritvor. Priopćenje prenosimo u cijelosti:

Uhićena je zbog pronevjere

“Policijski službenici PU zagrebačke, Postaja granične policije Bregana dana 30. svibnja 2022. godine uhitili su strankinju Aisoltan Nijazovu, za kojom je raspisana međunarodna potraga Interpola Ashgabat/Turkmenistan pod brojem A-425/2-2006 (crvena tjeralica) zbog privremenog uhićenja u svrhu izručenja, a radi provođenja kaznenog postupka zbog kaznenog djela pronevjere iz članka 229 (4) (A) kaznenog zakona države Turkmenistan.

Crvene tjeralice se raspisuju za osobama koje se međunarodno potražuju zbog vođenja kaznenog postupka protiv njih ili zbog izdržavanja kazne zatvora. Njihova svrha je privremeno uhićenje potraživane osobe s ciljem njenog izručenja državi koja je potražuje. U konkretnom slučaju protiv imenovane strankinje raspisana je međunarodna tjeralica radi izručenja državi Turkmenistan i vođenja kaznenog postupka protiv nje u toj državi.

Nijazova je imala prevoditelja, a pravo na branitelja je odbila

Strankinja Aisoltan Nijazova je od trenutka uhićenja imala prevoditelja tijekom radnji koje je provodila policija kao i tijekom ispitivanja pred sucem istrage ovog suda. Prije ispitivanja pred sucem istrage upozorena je o svim svojim pravima, između ostalog i na pravo da izabere branitelja, što je ista odbila, navodeći da joj isti nije potreban, te je ročište provedeno bez prisustva branitelja budući da obrana nije obvezna, te uz prisustvo tumača za ruski jezik.

Imenovana je ispitana pred sucem istrage te joj je predočeno radi čega je uhićena na temelju međunarodne tjeralice i zbog čega se traži njeno izručenje, te je ista izjavila da se protivi izručenju državi Turkmenistan iz razloga jer je u Ruskoj Federaciji protiv nje vođen kazneni postupak zbog istog kaznenog djela u kojem je proglašena krivom, osuđena na 6 godina zatvora, a 2016. godine je puštena na slobodu. 2017. godine joj je u Ruskoj Federaciji izdana putovnica koju je predočila hrvatskoj policiji i sucu istrage, u kojoj se nalazi njemačka viza izdana 2019. godine s rokom važenja do 2024. godine.

U pritvoru će biti najdulje 40 dana

Nakon ispitivanja sudac istrage je protiv strankinje donio rješenje o određivanju pritvora radi izručenja smatrajući da su za to ostvareni zakonski razlozi jer je za imenovanom raspisana međunarodna tjeralica Interpola, utvrđena je njena istovjetnost na osnovi putne isprave Ruske Federacije, čija je državljanka, te s obzirom na to da nema boravište na području Republike Hrvatske i ničim nije vezana za teritorij RH, pri čemu je sudac istrage ocijenio da se blažim mjerama ne može postići svrha pritvaranja. Pritvor po navedenom rješenju suca istrage može trajati do podnošenja zahtjeva za izručenje a najdulje 40 dana od dana uhićenja.

Nakon donošenja rješenja o pritvoru strankinji je postavljen branitelj po službenoj dužnosti, te je ista u međuvremenu i sama izabrala branitelja po svom izboru.

Može se žaliti na rješenje za izručenje

Strankinja nije pristala na pojednostavljeni postupak izručenja državi moliteljici. U nastavku postupka država Turkmenistan, kao država moliteljica, dužna je dostaviti zamolbu za izručenje s relevantnim podacima potrebnim za odluku o izručenju.

Ako država moliteljica podnese zamolbu za izručenje, izvanraspravno vijeće ovog suda nadležno je donijeti odluku o izručenju, odnosno donijeti rješenje da se zamolba za izručenje odbija ili donijeti rješenje kojim se odobrava izručenje. Protiv rješenja kojim se odobrava izručenje dopuštena je žalba u roku od 3 dana, o kojoj odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske”, priopćili su iz Županijskog suda.

Komentari