Obnova Mosta slobode je pri kraju: Evo što se napravilo do sada

Foto: Zeljko Puhovski / CROPIX

Obnova zagrebačkog Mosta slobode je pri kraju. Nogostup je gotov, kao i vanjska ograda, a unutarnja ograda još se radi. Ipak, bilo kome tko prolazi ispod mosta neće se činiti tako.

Na sjevernoj upornjačkoj prostoriji nedostaju kameni blokovi, a pojedine rupe su popravljene tako da je između blokova stavljena obična betonska cigla. Uz to, magistralne cijevi su hrđave, voda iz njih curi i samo je pitanje kako se to odražava na strukturu mosta, piše Jutarnji list. 

Sanacija mosta radi se u četiri faze. Prva, odnosno trenutna faza, uključuje izradu novih pješačkih staza, sanaciju pješačke ograde i šest korozijom oštećenih mjesta na čeličnim lukovima mosta preko Save. Vrijednost radova je 16 milijuna kuna bez PDV-a i trebali su završiti u kolovozu ove godine. Nije poznato kada će početi druga faza ili pak treća u kojoj je previđena sanacija nosive konstrukcije. Naime, nadležni gradski ured je ranije za Jutarnji list odgovorio da “nosiva konstrukcija mosta nije ugrožena”.

“Oštećenja čelične konstrukcije svode se na mjestimične korozije i dotrajalu antikorozivnu zaštitu. Sanacijom u trećoj fazi ojačat će se nekoliko mjesta na luku mosta oštećenih korozijom i nanijeti nova antikorozivna zaštita. Na sjevernoj upornjačkoj prostoriji pojavile su se pukotine u sjevernom zidu. Uzrok je znatno puštanje vode iz dotrajalih cijevi”, stoji u odgovoru Grada.

Korozija lukova

Na sjevernom pristupnom vijaduktu i upornjačkoj prostoriji zatraženo je poduzimanje hitnih i neodgodivih mjera na sanaciji prijelaznih naprava, što uključuje: rekonstrukciju betona čeonog zida upornjaka i zida upornjačke prostorije, zamjenu prijelazne naprave i ležajne trake, obnovu kamene obloge prsnog zida oba upornjaka te zamjenu svih elemenata odvodnje.

Nadalje potrebno je izvesti radove na sprečavanju curenja vode iz magistralnih vodovodnih cijevi te sanirati odlamanja i korozije armature u podgledu rasponske ploče, a na samoj konstrukciji mosta preko Save potrebno je poduzeti odmah, hitno i neodgodivo mjere na otklanjanju oštećenja korozijom lukova, koja su takvog stupnja da smanjuju pouzdanost građevine, s tim da je gornje plohe lukova potrebno popraviti odmah. Odmah je potrebno popraviti i vertikalne hrptove.

Naime, utvrđeno je da je čelična konstrukcija kolničke ploče oštećena korozijom zbog potpuno dotrajalih prijelaznih naprava te zbog curenja vode s kolnika kroz četiri šahta za servisiranje vodovodnih cijevi iznad tjemena luka i curenja procjedne vode na konzolama u poljima.

Utvrđena oštećenja

Ova tema se zadnji put aktualizirala u lipnju ove godine kada se urušio dio Savskog mosta u Zagrebu. Tada je državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Željko Uhlir prozvao gradonačelnika Milana Bandića zbog lošeg stanja mostova i kazao kako je iz ministarstva u Državni inspektorat upućen dopis u kojem zahtijevaju da “inspekcija izađe na teren i ocijeni koje mostove treba momentalno zatvoriti”. Kako su nam odgovorili u ministarstvu, odgovor Državnog inspektorata još nisu zaprimili, no iz Inspektorata ističu da su izašli na teren te pregledali Savski most, Most slobode, Podsusedski i Domovinski most.

“U inspekcijskim nadzorima cestovnih mostova na temelju vizualnog pregleda stanja, kao i predočene dokumentacije koja se odnosi na održavanje građevina, može se uočiti da su na svim nadziranim građevinama utvrđena određena oštećenja koja je potrebno otkloniti u sklopu radova izvanrednog održavanja.

Prema toj dokumentaciji razvidno je da su određeni zahvati na otklanjanju oštećenja poduzeti već prethodnih godina te da su u tijeku aktivnosti na rješavanju ostalih potrebnih zahvata, od izrade projektne dokumentacije pa sve do postupka povjeravanja radova izvođačima, odnosno realizacije planiranih investicijskih zahvata na održavanju predmetnih građevina”rekli su za Jutarnji iz Državnog inspektorata te navode da će u budućnosti pregledati i Most mladosti, Jankomirski te Jadranski most.

Plan obnove mostova

Gradska uprava još uvijek nije dostavila podatke o održavanju mostova iako je ministarstvo prošle godine urgiralo u 25 gradova da im dostave plan obnove mostova. Rok je bio 17. rujna i tražene podatke na kraju su dostavila dva grada. Zagreb nije bio među njima, no oni su umjesto traženih podataka poslali spomenuti izvještaj te programe održavanja komunalne infrastrukture, dokument koji se nije ni tražio niti se njime planiraju radovi na održavanju navedenih cestovnih građevina. Zato je ministarstvo uputilo novi dopis gradovima za koji je rok do 1. studenog ove godine.

Komentari