U ministarstvu znanosti i obrazovanja održana je konferencija za medije povodom službene objave rezultata OECD-ovog istraživanja PISA 2018, koji je proveden u proljeće 2018. godine.
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pokrenula je 2000. Međunarodni program ispitivanja znanja i vještina učenika, poznatiji pod nazivom PISA, kako bi vrednovala znanja učenika u prirodoslovlju, matematici i pismenosti.
U zadnjem ispitivanju 2016., azijske zemlje, na čelu sa Singapurom, bile su najbolje, dok je Hrvatska tada zauzela 36. mjesto od 72.
U području matematičke pismenosti Hrvatska se 2015. pozicionirala na 41. mjestu, a na skali čitalačke pismenosti na 31. mjestu s ostvarenih 487 bodova.
Ove je godine sudjelovalo 79 zemalja u istraživanju 2018. U RH se u ukupno odazvalo 6609 učenica. Sudjelovali su 15-godišnjaci.
Rezultati čitalačke pismenost su sljedeći: najbolje su kineske pokrajine, a što se tiče Europe, najbolja je Estonija. Hrvatska je na 29. mjestu od ukupno 77 zemalja (u čitalačkoj pismenosti nisu sudjelovali Vijetnam i Španjolska, koji su sudjelovali u ostalim testiranjima). Hrvatska je ostvarila ukupno 479 bodova. Od susjeda je najbolja bila Slovenija, čiji su učenici ostvarili 21. mjesto.
Što se tiče matematičke pismenosti, kineske pokrajine su opet ostvarile najbolje rezultate. Hrvatska se tu nalazi na 40. mjestu od ukupno 78 zemalja.
I na kraju, što se tiče prirodoslovne pismenosti, opet su najbolji rezultat ostvarile kineske pokrajine. U Europi su najbolji rezultat opet postigle Estonija i Finska. Hrvatska je ostvarila ukupno 472 boda, što joj je donijelo 36. mjesto.
Djevojčice u Hrvatskoj su ostvarile bolje rezultate od dječaka. Najavljeno je istraživanje koje će biti u 2021. godini, kada će prirodoslovlje biti glavna domena.
Ministrica Blaženka Divjak naglasila je kako se s novom reformom naglasak stavlja na kritičko mišljenje, a to do sada nije bilo zastupljeno pa vjeruje da će budući rezultati biti još i bolji. Naglašava da ne mogu biti brzi pomaci, da su potrebne godine. Kod prosjeka OECD-a treba biti oprezan.
“Mi imamo ili stagnaciju (u matematičkoj i čitalačkoj pismenosti) ili trend pada (u prirodoslovlju)”, naglasila je Divjak te je dodala kao Slovenija ima porast. Na pitanje kako su Slovenci od nas bolji u svemu, Divjak je rekla: “Slovenija je imala dobre reformske procese prije 10-ak godina i sada se očitavaju dobri rezultati. Od njih treba učiti i treba im čestitati”.
Divjak naglasila da ne postoji najbolji način učenja i poučavanja te on ovisi od osobe do osobe. Iznijela je kako u Hrvatskoj oko 40.000 nastavnika sudjeluje u virtualnim učionicama i usavršava se. Važan je period prilagodbe, a pohvalila se i radionicama uživo, koje su vođene prošle godine i koje se još uvijek nastavljaju.
Što mjeri PISA?
Taj Međunarodni program ispitivanja znanja i vještina učenika provodi se od 2000., a obuhvaćeni su učenici u dobi od 15 godina.
Provjeravaju se tri područja: čitalačka pismenost, matematika i prirodoslovlje. U svakom ispitivanju jedno od ta tri područja određeno je kao “dominantno” i temeljitije se provjerava. U 2018. to će bila čitalačka pismenost, kao i 2009. i 2000.
Većina pitanja, njih 70 posto, odnosi se na tu dominantnu temu, a 30 posto na ostale dvije.
PISA uključuje i upitnik o obiteljskoj situaciji i sociokulturnom položaju učenika te njihovoj percepciji škole.
Kako su koncipirani testovi?
Učenici moraju pokazati da mogu “razumjeti i koristiti pisani tekst, ali i razmišljati o njemu te se angažirati”.
Procjenjuje se “sposobnost učenika da koriste znanje u svakodnevnim životnim situacijama, da analiziraju, razmišljaju i komuniciraju na učinkovit način”, kako je naglasio Thierry Rocher, čelnik ureda za vrednovanje učenika pri DEPP-u, odjelu za statistiku francuskog ministarstva obrazovanja.
Pitanja su u obliku zadataka višestrukog izbora, ali i otvorenog tipa, na koja se traži kratak pisani odgovor.
Ispitivanje se od 2015. provodi na računalima.
Traje tri i pol sata, od čega je dva sata predviđeno za test, a sat i pol za upitnik o školi, društvenom položaju i obiteljskoj situaciji.
