Fantastično otkriće recentnih istraživanja otkrile su kako su famozne Baraćeve špilje u općini Rakovica nalazište materijalne kulture neandertalaca. Podatak važan ne samo za domaću, već i za međunarodnu znanstvenu zajednicu.
To se potvrdilo pronalaskom kamene alatke, tipično oružje ove vrste pračovjeka. Da se radi o neandertalskom oruđu, vjerojatnost povećavaju i slični pronalasci u špilji Vinici i Velikoj pećini u Klićevici, gdje je radiometrijsko datiranje već potvrdilo odgovarajući vremenski period.
Prilikom uređenja ulaznog dijela Gornje Baraćeve špilje, odnosno prilikom postavljanja zaštitne ograde oko postojeće sonde s izloženim artefaktima, pronašao sam kamenu alatku koja mi je na prvu djelovala vrlo zanimljivo prvenstveno jer se artefakt nalazio pored falange i zuba špiljskog medvjeda, a drugo što do tada takvu obradu rožnjaka nisam nikada vidio uživo osim u stručnoj literaturi. Riječ je o slučajnom nalazu, jer da smo odlučili stupove postaviti svega nekoliko centimetara dalje ova alatka ostala bi zakopana u slojevima zemlje. Osjećao sam se iznimno zadovoljno jer govorimo o rijetkom pronalasku koji predstavlja potencijal za daljnja istraživanja čiji ishodi poprimaju ne samo nacionalni
već i međunarodni značaj”, rekao je speleog Hrvoje Cvitanović.
On je otkrio ovu alatku prošle godine, kao vanjski suradnik arheološkog tima sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, a time je oduševio sve ostale koji su sudjelovali u ovom projektu. Među njima su i ravnateljica Javne ustanove Baraćeve špilje
Tihana Oštrina te redovni profesor Odsjeka za arheologiju, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Ivor Karavanić, red. prof. Odsjeka za arheologiju, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
„Ovo je jedno jako zanimljivo strugalo na vrlo kvalitetnom materijalu, vrlo kvalitetnih sirovina. Po uobičajenoj tipologiji Francoisa Bordesa, možemo reći da je to bilo jedno kutno strugalo, naime ovaj poprečan rub je obrađen i po njemu to je poprečno strugalo, ali i ovaj ovdje rub je obrađen i ta 2 ruba se spajaju, ali orijentacija je, s obzirom na plohu, dakle dio udarne plohe, orijentacija je ovakva i radi se o jednom kutnom strugalu. Takva oruđa tipična su za srednji paleolitik odnosno za musterijen koji se u Europi uvijek veže za neandertalce. Koji put mogu doći i u mlađem razdoblju pa je teško na osnovi jednog artefakta 100 % zaključiti o čemu se radi u smislu kulture, međutim ovo je vrlo tipično strugalo kakvo imamo u musterijenu i s obzirom na informacije koje sam dobio od sudionika iskopavanja, vrlo je vjerojatno da se ovo veže za neandertalca. To bi značilo da imamo još jedan, novi srednje paleolitički lokalitet u Hrvatskoj, gdje su barem kratko, u Baraćevoj špilji, na osnovi barem jednog ovakvog, za sada, nalaza svratili neandertalci.“, istaknuo je dr. Karavanić.
Gdje god zagrebemo, nešto pronađemo
Nakon alatke, daljnji je cilj istražiti slojeve artefakata neandertalaca kako bi se potvrdila njihova aktivnost. Ako su bili prisutni u Baraćevoj špilji, treba doznati i u kojoj mjeri.
„Ovaj izvanredni nalaz smatramo potencijalom za daljnji socio-ekonomski razvoj turizma na našem području. Naš cilj je istraživanjem Gornje Baraćeve špilje postići prepoznatljivu nacionalnu važnost, koju treba unaprijediti promocijom na svjetskom turističkom tržištu te sudjelovanjem na međunarodnim znanstvenim događanjima. Ovakvi rezultati su nam velika motivacija za nastavak istraživanja, jer zaista, gdje god zagrebemo, nešto i pronađemo! Ipak, špilje su posljednja neistražena područja na Zemlji. Nećemo ovdje stati.“, izjavila je Oštrina.
Veliko otkriće koje Baraćeve špilje stavlja na svjetsku kartu važnih arheoloških nalazišta, u petak je bilo predstavljeno s ukupnim rezultatima istraživanja ovog zanimljivog lokaliteta u 2020. i 2021. godini.
Istraživanja ulaznog dijela Gornje Baraćeve špilje nastaviti će se u suradnji Ministarstvom kulture, speleološkim klubom Ursus spealeus te odsjekom za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Sveučilištem u Wyomingu iz SAD-a. Hoće li ovo nalazište biti jednako značajno ili znčajnije od popularnog Hušnjakova u krapini, tek ostaje za vidjeti.
Naposljetku, dobroj znanosti treba vremena.
