Novi zakon o rasvjeti: Evo zašto Zagrepčani nemaju pogled na Mliječnu stazu

Screenshot: Facebook

Od travnja ove godine na snazi je novi Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja. Neki smatraju da je previše rigorozan, drugi da je preblag, ali se svi slažu da je prilično nejasan.

Zagreb je svjetlosno zagađeniji od Hong Konga, a svjetlosno onečišćenje izaziva ozbiljne probleme, piše Index.

Godišnja potrošnja električne energije za javnu rasvjetu po stanovniku grada Zagreba iznosi oko 110 kWh, dok u Berlinu i Grazu ta brojka iznosi oko 35 kWh. Stoga nije ni čudno da su Zagrepčani već odavno izgubili pogled na Mliječnu stazu, galaksiju u kojoj se nalazi planet Zemlja, a koju su mogli vidjeti još prije nekih 60-ak godina.

Novi zakon stoga je bio uistinu potreban, ne samo zbog onemogućenog pogleda na zvijezde ili velikog financijskog troška, već i zbog toga što snažna i neekološka rasvjeta šteti našem zdravlju, ali i okolišu. Svjetlosno onečišćenje izaziva poremećaj cirkadijskog ritma koji se temelji na izmjeni dana i noći, može biti ozbiljna prijetnja sigurnosti na cestama, a prijeti i opstanku nekih vrsta.

Građanska inicijativa “Ekološka rasvjeta” navodi primjer Dubravkinog puta u Zagrebu gdje je na potezu od Tuškanca do Cmroka postavljeno 95 rasvjetnih tijela koja bespotrebno gore cijelu noć, čime remete ekosustav šišmiša, ježeva i krijesnica.


Kada Zagreb ne bi bio svjetlosno zagađen, središte naše galaksije vizualno bismo primijetili kao blag, dugačak, bjelkast “premaz” u jednom dijelu neba koji podsjeća na oblak, ali na oblak koji se miče zajedno sa zvijezdama.

Kako bismo predočili što je točno određeno u novom zakonu o svjetlosnom onečišćenju, izdvajamo najvažnije odredbe.

Zabranjeno je:

  • rabiti svjetlosne snopove usmjerene prema nebu
  • vanjskom rasvjetom rasvjetljavati otvore zaštićenog ili stambenog objekta
  • ugrađivati ekološki neprihvatljive svjetiljke (udio svjetlosnog toka iznad horizontalne ravnine mora biti 0,0%, uz maksimalnu koreliranu temperaturu boje do najviše 3000 K)
  • postavljati svjetiljke tako da svijetle u horizont i iznad njega te u prirodna vodna tijela
  • u zaštićenim područjima, radi očuvanja ekosustava i bioraznolikosti, postavljati svjetiljke korelirane temperature boje svjetlosti iznad 2200 K te osvijetljene oglasne ploče

Gradovi i općine imaju vremena da u sljedećih 12 godina prilagode postojeće stanje novom zakonu, no već će sada biti kažnjeni (od 25.000 do 100.000 kuna) ako krenu s postavljanjem nove rasvjete koja nije u skladu s navedenim zakonom.

Dakle, ako građani primijete da im nakon postavljanja nove rasvjete na ulici ili na nekom novoizgrađenom objektu svjetlo osvjetljava prozore, rasvjeta je prejaka ili usmjerena prema nebu, imaju pravo uložiti žalbu. Ako su općine, gradovi ili privatni investitori taj projekt pokrenuli nakon 1. travnja 2019., nisu postupali u skladu s novim zakonom i trebali bi snositi kaznenu odgovornost.

Boris Štromar iz Astronomskog društva Beskraj i Ekološke rasvjete smatra kako puno toga u novom zakonu nije navedeno, a što je prijeko potrebno kako bi se reguliralo svjetlosno onečišćenje.

“U Zagrebu imamo brojne primjere izuzetno loše izvedene rasvjete, prevelikog intenziteta, te rasvjete koja je cijelu noć upaljena bez ikakvog razloga. Osim toga, tu je i rasvjeta reklamnih panoa koja uopće nije regulirana, a izrazito smeta građanima i sigurnosti u prometu. Nemamo određen razmak između rasvjetnih stupova, a nemamo ni određenu granicu potrošnje električne energije po glavi stanovnika, što je Slovenija već 2007. odredila na 45 kWh po stanovniku godišnje. Uz modernu LED tehnologiju koja omogućava uštede od 70% ili više, to bi ograničenje trebalo biti najviše 15 kWh godišnje po stanovniku”, rekao je Štromar za Index.

“Vezano uz navedena ograničenja, odnosno definiranje udaljenosti stupova javne rasvjete i razine svjetlosnog onečišćenja oglasnih ploča, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike osnovalo je radnu skupinu za izradu Prijedloga pravilnika na temelju Zakona gdje će se sva navedena pitanja, posebice razina svjetlosnog onečišćenja oglasnih ploča razmotriti te definirati kroz buduće podzakonske akte“, odgovorili su iz Ministarstva za Index, ali i dodali kako “godišnja potrošnja električne energije po glavi stanovnika za javnu rasvjetu nije predmet ovog Zakona“.

Dakle, mogli bismo uskoro očekivati regulaciju rasvjete oglasnih ploča i razmaka između rasvjetnih stupova, ali nema planova za određivanje granice potrošnje električne energije po glavi stanovnika.

Komentari

loading...