NISTE JEDINI! Leđa bole sve, najčešće zbog ‘sjedilačkog života’, evo kako si možete sami pomoći

Foto: Pixabay (ilustracija)

Mnogo je bolesti vezano uz kralježnicu, najčešći uzrok je sjedilački način života, a više od doktora možete si pomoći sami.

Ukočeni ste, osjećate probadanje u vratu ili u donjem dijelu leđa, osjećate se umorno i ljutiti ste sami na sebe jer znate da nedovoljno pažnje pridajete “stupu svoga tijela”, kralježnici?

Ako smatrate da ste zbog svog zakočenog vrata i bolova u donjem dijelu leđa usamljeni u svijetu, varate se jer statistički podaci dovoljno govore o problemima s kojima se suočavaju suvremeni ljudi. U Hrvatskoj se trenutno s bolovima u leđima suočava oko 292 tisuće ljudi ili 7,5 posto stanovništva. Uz to, 3,11 milijun stanovnika Hrvatske ili njih 80 posto najmanje je jedanput u životu bolovalo od križobolje, dok 50 posto osoba koje obavljaju sjedilačke poslove najmanje jedanput godišnje osjeća snažan bol u leđima.

Važno je istaknuti kako zdravstveni problemi s kralježnicom zahvaćaju sve dobne skupine, od djece do starijih osoba, a ti su bolovi najčešći uzrok bolovanja i jedan od vodećih uzroka invaliditeta.

Tri stupa

Postoje tri stupa brige o kralježnici, a to su prevencija, rana dijagnostika i rehabilitacija.

Upravo o tome smo razgovarali s bacc.physioth. MFR terapeutom Stjepanom Drenom Mlinarecom iz Rekreative Medical.

Na pitanje koje sve bolesti vezane uz kralježnicu postoje, Mlinarec je odgovorio kako “ne zna je li uopće moguće prebrojiti sve bolesti vezane uz kralježnicu, ali mogu se prebrojiti glavne kategorije”.

“Najveća skupina su degenerativne bolesti kralježnice koje neizbježno dolaze sa starenjem, zatim deformiteti kralježnice kao npr. skolioza i hiperlordoza, ozljede kralježnice i metaboličke bolesti kao osteoporoza. Diskus hernija vjerojatno je najpoznatije stanje s kojim ćemo se svi suočiti prije ili poslije u životu. Postoje i druge bolesti, kao npr. maligne bolesti kralježnice. Ali kako kod njih imamo najmanje stvarnog znanja i prostora za preventivu, radije napore ulažemo tamo gdje možemo postići konkretne rezultate”, rekao je Mlinarec.

Dodao je kako naše iskustvo, koje se poklapa i sa statističkim brojkama, svjedoči da većina ljudi znatan dio života osjeća bol u leđima. Osobito bol u donjem dijelu leđa, kojem su najčešći uzroci išijas, lumbalni i lumbosakralni sindrom te piriformis sindrom. Nakon toga slijedi bol i zakočenost u vratnoj kralježnici.

“Iznenadili biste se koliko ljudi osjeća trnce u rukama i otežane su im svakodnevne aktivnosti koje mi uzimamo zdravo za gotovo. Na veliku većinu ovih stanja možemo djelovati medicinskim vježbama, koje su puno lakše i ugodnije nego što ljudi misle. Kod gotovo svih bolnih stanja možemo postići i postižemo smanjenje kroničnog bola u vratu i leđima. Tamo gdje to ne uspijemo, jer ljudi se nekad prekasno jave, možemo stabilizirati stanje i spriječiti daljnje pogoršanje. Štoviše, to je kod određenih bolesti veliko postignuće jer je na horizontu invaliditet”, istaknuo je.

Sjedilački način

Možda je najveći problem naš suvremeni način života, tzv. sjedilački način. Zanimalo nas je kako se tomu oduprijeti te sačuvati zdravlje toga dijela tijela?

Mlinarec je rekao kako je prvi korak uvijek osvještavanje.

“Nismo li svjesni uzročno-posljedične veze, u ovom slučaju da statičko opterećenje tijekom sjedenja uzrokuje ozbiljne bolesti kralježnice, nećemo poduzeti sve što je potrebno. Rješavanje problema u korijenu uvijek je najbolje i odgovor se nameće sam po sebi, ako je uzrok sjedenje, onda trebamo sjediti što manje”, naglasio je.

No postoje situacije u kojima to nije lako promijeniti, kao primjerice na poslu. Tko radi sa strankama, ne može svakih 30 minuta ustati i prošetati minutu-dvije. Mnogi drugi mogu, samo se treba sjetiti.

“Svakako možemo i trebamo djelovati tamo gdje imamo mogućnost izbora, a to je naše slobodno vrijeme. Ne bismo ga trebali provoditi sjedilački, nego aktivno. Živimo u predivnoj zemlji s vrlo ugodnom klimom i mogućnosti su brojne. Česta zabluda je da treba odvajati zasebno vrijeme za aktivnosti. Prilike su svagdje oko vas, samo ih trebate iskoristiti. Umjesto dizalom, idite stepenicama. Umjesto autom, idite biciklom tamo gdje se može. Kumulativno kroz život, upravo te sitne prilike čine razliku”, rekao je Mlinarec.

S obzirom na to da su bolesti kralježnice najčešći uzrok bolovanja i vodeći uzrok invaliditeta, u razvijenom svijetu se vodi sustavna evidencija i statistika, a treba istaknuti da se ti podaci preklapaju s onima već navedenima u našoj zemlji.

Broj građana koji postaju svjesni je u porastu i to trebamo prihvatiti kao veliku pozitivnu promjenu.

Mlinarec je rekao kako je “ukupan broj ljudi koji ne samo da je svjestan nego i poduzima određene korake za zdravlje kralježnice još zanemarivo mali”.

Na pitanje je li vani drugačije ili isto, odgovorio je kako “svi volimo misliti da je drugačije, ali je u principu sve isto”.

“Možda se više pažnje posvećuje zaštiti na radu, oko dva do tri posto bolje nego kod nas. Slovenci se rode tako, hodaju po planinama i vode aktivan život. Kod nas to ipak nije tako. Hrvati vole sjediti u kafićima i po tome smo specifični, ali ni jedna nacija nije bitno drugačija. Možda Australci koji vode aktivan život”, istaknuo je Mlinarec.

Dodao je da svaki čovjek sam sebe treba natjerati na aktivnost, i to u radnom vremenu po nekoliko puta na nekoliko minuta na način da se digne po 10 do 15 puta nakratko i napravi nešto dobro za svoj organizam.

Zdravstveni sektor prolazi kroz restrukturiranje, a mnogi njegovi sektori osmislit će svoj nacionalni plan. Što bi se dogodilo kada bi se osmislio nacionalni plan za zdravlje kralježnice?

“Kada bi se izrađivao nacionalni plan prevencije za kralježnicu, on bi morao uključivati sve – od samih pojedinaca kojima je namijenjen do poslodavaca koji bi se trebali pobrinuti za zdravlje svojih djelatnika, da oni imaju prekide sjedenja i da se objasni koliko je to za njih profitabilno. Zdrav čovjek je produktivniji. To bi poslodavcima trebalo dati do znanja, da je važno da su im zaposlenici zdravi”, naglasio je Mlinarec.

Mijenjati navike

Ljudski je ne razmišljati o prevenciji kad je sve u redu i nitko se ne treba zamarati što nije ranije razmišljao. Ionako se ne može vratiti u prošlost i promijeniti navike. Ali kad se pojave prvi simptomi, vrijeme je i za prve konkretne korake.

Na pitanje radi li se dovoljno na edukaciji stanovništva o važnosti očuvanja kralježnice, odgovorio je da nadležna tijela, od Ministarstva zdravstva do zdravstvenih zavoda, itekako provode edukacijske kampanje i akcije.

“Osim osvještavanja, iznimno je važno da se ljudi imaju gdje obratiti i biti vođeni od stručnjaka. Ovdje nastupaju ustanove kao što je naša, mi u praksi provodimo ono o čemu svi govore. Kroz ugodne i jednostavne medicinske vježbe ljudi iz mjeseca u mjesec postižu osjetne rezultate. Bol u leđima se smanjuje, a držanje i kretanje postaje lakše. Ima li nas dovoljno? Ni približno s obzirom na stvarne potrebe. Moj je stav da se ljudi ne bi ni trebali oslanjati na to da će netko drugi voditi računa o njihovu zdravlju. Jer realno i neće, već sami trebaju djelovati i biti proaktivni u pronalaženju informacija i rješenja”, rekao je Mlinarec.

Ipak, ljudi trebaju obratiti pažnju prilikom vježbanja i očuvanja zdravlja kralježnice.

“U prvom koraku, a to je raspitivanje i traženje informacija, trebaju obratiti pažnju na izvor informiranja. Mnogo je lažnih obećanja, nerealno definiranih rezultata i maštovitih čarobnih metoda liječenja. Često se ne mogu načuditi kako uopće odrasli ljudi vjeruju u takve stvari. Rad na zdravlju je proces. Ne postoji čarobna pilula ni metoda koja će odjednom riješiti probleme koji su se stvarali godinama ili desetljećima”, istaknuo je.

Nakon toga dolazi druga faza koja gotovo neizbježno uključuje kontinuirano vježbanje, koje treba barem povremeno voditi stručna osoba.

“Ne zagovaram to da ljudi svakodnevno individualno vježbaju sa stručnjakom, dapače, uvijek sam za to da se novac uštedi gdje god se može. Ali povremena stručna podrška znatno će promijeniti kvalitetu svega onoga što radite samostalno. Mislim da su grupne vježbe često dobar omjer uloženog i dobivenog. Osobama koje imaju zdravstvene probleme preporučujem medicinske vježbe. Ljudima koji ih još nemaju, ili su ih riješili, preporučujem rekreativno bavljenje sportom. Planinarenje svakako kao prvi izbor. Nagledao sam se ljudi koji su se preporodili planinarenjem. Uzmite u obzir perspektivu iz koje govorim, osim što sam fizioterapeut, i planinarski sam vodič”, naglasio je Mlinarec.

Deformacije i liječenje

Česte su deformacije kralježnice i postavilo se pitanje mogu li se one djelomično ili potpuno izliječiti.

Odgovorio je kako je realno postavljanje ciljeva iznimno važno u radu s deformacijama kralježnice.

Ranim prepoznavanjem i djelovanjem doista se određene blaže skolioze i hiperlordoze mogu potpuno izliječiti. Ali samo neke.

Većina ih se ne može izliječiti na onaj način na koji bismo svi željeli, tj. iskrivljena kralježnica ne može se potpuno “ispraviti” (dovesti u stanje fizioloških krivina).

I tu se vraćamo na realno postavljanje ciljeva – osobi s kojom se radi treba transparentno predstaviti ciljeve liječenja. Uzmemo li skolioze za primjer, a slično je i s drugim deformitetima kralježnice, tri glavna cilja su: unaprijediti kretanje i držanje, povećati stabilnost kralježnice i uspostaviti lakše i pravilnije disanje. Drugim riječima – postići normalan život sa skoliozom.

Kako pomoći ljudima u preventivi, a kako u rehabilitaciji? Mlinarec je odgovorio da je najkonkretnije što mogu učiniti – uključiti i voditi ljude kroz kontinuirani rad na zdravlju.

“Naša ‘specijalnost’ su grupne medicinske vježbe. Vježbe imaju i nenametljivu edukacijsku komponentu, tijekom izvođenja pokreta usmjeravamo polaznicima pažnju na to da osjete promjene unutar vlastitog tijela. Tako bolje razumiju kako njihovo tijelo funkcionira i to znatno utječe na brzinu napretka. Imamo visoke standarde. Vježbe kod nas vode isključivo fizioterapeuti s iskustvom i dodatnim edukacijama. Ono po čemu smo posebni jest to da specifične vježbe koje se inače koriste samo u kliničkoj praksi uspješno primjenjujemo u grupnim vježbama preventivnog karaktera”, rekao je Mlinarec.

Komentari