NEVJEROJATNO! Građani ponovno na udaru banaka!

Foto: Marijo Basic / CROPIX

Otkako je uvedeno SEPA izravno terećenje kao oblik plaćanja, podignuo se iznos naknada koje plaćaju potrošači, i to nekoliko puta, prenosi Net.hr. 

Neki korisnici usluga primijetili su već da su im iznosi računa nešto viši, a zapravo se radi o naknadi koju naplaćuje banka i koja sad iznosi 2,25 kuna po svakom računu. Sporno je to što tu naknadu neki do sad nisu ni plaćali.

“Strašno, pa to me ispada dvostruko skuplje nego da sam plaćam račune internet bankarstvom”, požalio se čitatelj, piše Novac.hr.

Umjesto kune naknade, koliko je dosad koštalo trajno terećenje računa, otkako je uveden takozvani sustav SEPA izravnog terećenja ta je naknada najednom narasla za 200 posto – na 3 kune.

Erste banka, s datumom 3. lipnja 2019., primjenjuje zakonsku odredbu prema kojoj je u potpunosti za primatelje plaćanja ukinut dosadašnji sustav izravnog terećenja te je uveden novi sustav SEPA izravnog plaćanja, prilikom čega je u konačnici promijenjen cijeli proces izravne naplate računa, a time i sustav naplate naknade.

Nesporazum je nastao i u terminologiji. Kako piše Novac.hr, prije uvođenja SEPA izravnog terećenja, naime, u pravilu su postojale dvije vrste “automatske naplate računa” – trajni nalog i izravno terećenje. Ovo prvo, trajni nalog, u konačnici se u narodu pogrešno uvriježio za svaku vrstu automatske naplate računa iako se on odnosio isključivo na račune kod kojih se iznos od mjeseca do mjeseca ne mijenja (primjerice, trajnim se nalogom moglo ugovoriti naplatu mjesečne članarine za teretanu ili fiksnu svotu novca za osiguranje).

Izravno terećenje je podrazumijevalo naplatu promjenjivih iznosa računa, i to na temelju podataka koje banci iz mjeseca u mjesec dostavlja primatelj plaćanja, dakle pravna osoba s kojom banka ima sklopljen ugovor.

Prema objašnjenju koje je poslala Erste banka, tvrtke koje su račune namirivale putem izravnog plaćanja – na primjer, komunalna poduzeća ili teleoperateri – sa svakom su bankom zasebno ugovarali uslugu izravnog terećenja, pri čemu je banka troškove naknade prebacila na tvrtke umjesto da ih naplaćuje od uplatitelja.

“No, s novom uslugom SEPA izravnog terećenja primatelji usluga ugovor će potpisati samo s jednom bankom, preko koje će se zadavati nalozi, a ta će banka potom u suradnji s Nacionalnim klirinškim sustavom distribuirati SEPA IT prema drugim bankama, u kojima platitelji imaju otvorene račune. Dakle, za razliku od stare usluge izravnog terećenja, kad su primatelji plaćanja sa svakom bankom zasebno ugovarali odnos, a time ugovarali i plaćanje naknade od strane primatelja, sa SEPA uslugom primatelji više nemaju direktan kontakt sa svim bankama, nego samo onom s kojom su sklopili ugovor”, stoji u objašnjenju banke.

Dakle, s uvođenjem SEPA izravnog plaćanja banke su naplatu naknade s leđa primatelja plaćanja prenijele na potrošače, što u konačnici može značiti da iznos naknadenije ništa veći nego što je bio ranije, jedino ga sada više ne plaćaju tvrtke, nego korisnici kojima će malo porasti troškovi.

Kako piše Net.hr, SEPA naknade po računu iznose različito u različitim bankama pa je tako u Ersteu i PBZ-u 2 kune, u OTP banci 1 kunu te u RBA 3 kune.


Komentari