Austrijski kancelar Karl Nehammer, u srijedu je stigao u Zagreb u radni posjet Hrvatskoj. Dok Austrija i Hrvatska imaju dugu i blisku povijest u sklopu Austro-Ugarske monarhije, na Redditu se povodom austrijskog kancelara zahuktala rasprava.
Naime, Veleposlanstvo Republike Austrije na svojoj stranici umjesto Zagreb, piše Agram na svojoj stranici (dok na hrvatskoj verziji stranice najnormalnije piše Zagreb).
“Službena stranica Austrijskog veleposlanstva u ‘Agramu’ (stari njemački naziv za Zagreb)”, poručio je korisnik objavivši fotografiju stranice veleposlanstva.
Dok je korisniku koji je objavio objavu to više zanimljivo i nije ga razljutilo, objava je naravno, bila povod za raspravu.
“Agram se uopće ne koristi više u govoru. Manje-više svi ga nazivaju Zagrebom u Austriji, a pogotovo u Njemačkoj, “Pa šta, mi njihov glavni grad zovemo Beč, a ne Wien. Iako vjerojatno niti jedan Austrijanac ili Nijemac ne zna što je Agram”, “Nije ista stvar, ovo je više kao da za Veneciju na stranicama MVP-a napišemo Mleci ili za Bratislavu Požun”, “Agram se ne koristi više u govoru u Austriji. Ali za Ljubljanu i Maribor se još kaže Laibach i Marburg”, nizali su se komentari na Redditu.
Egzonimi: Agram njemački, Beč hrvatski
O svemu smo razgovarali s jezikoslovcem Domagojem Vidovićem, koji je objasnio da je agram tzv. egzonim, odnosno ime za gradove, naselja i države izvan govornog područja, u ovom slučaju njemački naziv za mjesto u kojemu se govori hrvatski.
Upitan je li ovaj naziv uvredljiv, odvratio je kako je to “kao da se Talijani vrijeđaju jer ne zovemo njihov grad Roma, već Rim”.
” To je njemačko ime kao što imate Pula i Pola, to su dva imena za isti grad na različitom jeziku. Mi smo prije Bratislavu zvali Požul, to su normalne stvari, egzonimi su znak bliskosti između dva naroda”, uvjerava Vidović.
Prisjetio se tu i jednog događaja iz Zagreba kada se dizao spomenik Skenderbergu, albanskom knezu i tamošnjem nacionalnom junaku zbog borbe protiv Osmanlija.
“Albanci su se bunili jer ga oni zovi Skënderbeu, a mi ga zovemo Skenderberg. Ja sam im onda rekao da je to znak osobite bliskosti dvaju naroda. Ako mi ‘ponašimo’ neko ime, znači da postoje posebne kulturne veze između dviju država i mislim čak da je ovo pokušaj iskaza bliskosti”, komentirao je Vidović, navodeći da je netko to možda krivo razumio, ali kako on osobno tome ne bi pridavao neku senzaciju.
U njemačkim novinama Zagreb
Zrinjka Glovacki-Bernardi, umirovljena je profesorica germanistike i urednica knjige “Agramer: rječnik njemačkih posuđenica u zagrebačkom govoru”.
Upitana o ovoj temi, ponovila je da “kako mi imamo Beč za Wien, oni (Austrijanci) imaju Agram za Zagreb”.
No, dok je Zagreb, prema legendi, dobio ime po Mandi koja je zagrabila vrč vode s Manduševca za bana koji je bio žedan, Glovacki-Bernardi napominje kako nema nikakvih podataka o tome odakle u njemačkom taj izraz Agram, već je to jednostavno takvo ime za Zagreb u njemačkom.
“Budući da smo dijelili povijest i zajedničku državu stotinama godinama, za one stvari koje su bile važne imali smo nazive oba jezika, ali mi nismo koristili Wien već Beč i obrnuto, pa je tako Agram korišten u svim njemačkim tekstovima kada se spominje Zagreb”, objasnila je Glovacki-Bernardi naglasivši da su Zagrepčani u to vrijeme slobodno mogli govoriti hrvatski naziv za Zagreb.
Dodala je i kako njemački jezik ima tri varijante: onu koja se govori u Njemačkoj, zatim austrijsku i švicarsku verziju te da kada čitate njemačke novine, tamo se piše Zagreb, kao i u Švicarskim, ali u austrijskim će pisati Agram.
I u Austriji sve češće govore Zagreb
O podrijetlu riječi Agram, razgovarali smo i sa Slađanom Turkovićem, pročelnikom Odsjeka za germanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
“Agram je austrijski naziv za glavni grad Hrvatske, koristio se poglavito u Habsburškoj monarhiji, dok sam naziv vuče iste korijene kao i hrvatski naziv Zagreb, što danas više nije razvidno usporede li se površno obje riječi”, objasnio je Turković odnos hrvatske i njemačke riječi za našu metropolu.
Dodao je i kako je naziv bio uobičajen sve do raspada Habsburške vladavine, danas taj naziv ne samo da se ne koristi u Njemačkoj i Švicarskoj, već je sve manje uobičajen i u samoj Austriji.
“Dok austrijsko veleposlanstvo još uvijek rabi naziv Agram, ističući time prije svega povijesnu i kulturnu povezanost Austrije s Hrvatskom, i u samoj Austriji, posebno u svakodnevnom govoru naziv ‘Zagreb’, za glavni grad Hrvatske, postaje sve učestaliji i uobičajeniji”, objasnio je Turković.
Tome u prilog idu i tvrdnje nekih od komentatora na Redditu s početka teksta.
“Kad god me neki Austrijanac pita odakle sam, ja kažem iz ‘Agrama’, a on me blijedo gleda i nema pojma što je to. Ja kažem da je to glavni grad Hrvatske i čudi se jer je mislio da je glavni grad ‘Zagreb’. Samo je jednom jedan brkati deda znao što je i gdje je Agram”, prisjetio se jedan korisnik Reddita.
No na kraju dana, bitnije od toga je li Grčka ili Hellas, Japan ili Nippon, bitnije je njegovati dobre odnose i diplomaciju.
