(FOTO) Jeste li znali za ove dragulje skrivene u Maksimiru?

FOTO: Ivan Klindić

Šetnja Maksimirom može se pretvoriti u pravi ‘lov na blago’.

Veliki broj rekreativaca i ljubitelja prirode voli provoditi vrijeme pod stablima maksimirske šume. Pluća našeg grada puna su stazica i drvenih klupa gdje možete uživati u tišini i osluhnuti prirodu.

Ako ste avanturističkog duha, Maksimir ima štošta za ponuditi. Možete promatrati ptice, razgledati zoološki vrt, jahati šumskim puteljcima ili pak otići u ‘lov’ na maksmirske spomenike.

>>(FOTO) Koliko znate o tajnovitim stanovnicima Maksimira

Maksimir ima mnoštvo zgrada, koje su zaštićeno kulturno dobro, a ako uzmete malo vremena, možete zaviriti u naš popis i istražiti puteve ovog zelenog kvarta.

Novi ljetnikovac Biskupa Haulika

Kada izađete s tramvaja na stanici Bukovačka, zaputite se prema benzinskoj pumpi i pronaći ćete spomenik kulture u dvorištu crkve Sv. Jeronima. Nije poznato kada je ova zgrada sagrađena, no pretpostavka je da se radi o godini 1855. Veliki i masivni prozori nesumnjivo privlače pozornost svakog prolaznika a mnoštvoje toga vezano za ovo zaštićeno kulturno dobro obavijeno nepoznanicama.

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

Do sada nikad nije pronađen nacrt Ljetnikovca a tko bi mogao biti autor je samo pretpostavka. Navodno se radi o Franji Kleinu prema ženskim figurama koje se nalaze na fasadi pored velikih prozora. Danas Ljetnikovac služi kao Župni ured župe sv. Jeronim te u njemu djeca dolaze na vjeronauk. Zgrada je dobro održana i pravi je povijesni biser.

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

Vratareva kućica

Na samom ulazu u park Maksimir, dočekat će vas prizemnica koja poput stražara pozdravlja posjetitelje parka. Sagrađena je 1847. godine i dobro je očuvana. Za razliku od Ljetnikovca, podaci o njenoj izgradnji su sačuvani te je poznato kako je voditelj građevinskih radova bio Leopold Philipp. Ipak, kućica se nešto razlikuje od sačuvanog plana pročelja.

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

Nekada je služila kao stan u kojem su bile smještene dvije osobe, a obično se radilo o čuvarima parka i vodičima. Iz istog razloga dobila je naziv Vratareva kućica.

Paviljon jeka

Bili turist ili redoviti posjetitelj parka, svatko će uvijek rado posjetiti Paviljon Jeka. Posebno je atraktivan upravo zbog uspješnog odbijanja zvukova. U parku Maksimiru, on je jedini sačuvani paviljon a poznat je i pod nazivom Latern-tempel. Sagrađen je 1840. godine a autor nacrta bio je Franz Schücht.

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

Izgrađen je u čast božici Eho a zadnju obnovu doživio je godine 2001.

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

Ovdje ćete pronaći razigranu djecu koja će ovdje isprobavati odbijanje zvuka iz različitih kuteva i svaki put se jednako čuditi. Nekada dolaze i glazbenici kako bi zasvirali ili zapjevali.

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

Vidikovac

Posebno zaštićeno kulturno dobro koje je svojevrsni simbol parka Maksimira svakako je Vidikovac. Prema njemu vodi šetnica koju krasi niz drvenih klupica i uličnih lampi što je pravi raj za romantike. Vidikovac je poznat pod nazivom Kiosk a izgrađen je između 1941. i 1943. godine. Projektant je bio Franz Schücht.

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

Vidikovac je obnovljen 2002. godine a ljeti se pretvara u pravu malu povijesnu paradu. Ljetna terasa puna je gostiju koji uz kavu mogu slušati glazbene kvartete. Šetnicom vas pozdravljaju gospon i dama u krinolini riječima: ‘Servus’ uz blagi naklon.

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

Švicarska kuća

Još jedno djelo Franza Schüchta koji je započeo izgradnju ove jednokatnice tijekom 1841. godine. Dovršena je godinu dana kasnije u jesen a poznata je nazivom Tirolska kuća. Krasi je drveni balkon a u kući se nalazi Haulikov salon izrađen od drvene oplate te izrezbarenog baroknog stropa.

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

Obnovljena je 2005. godine, a kada nije otvorena, oko nje utočiste traže brojni rekreativci željni meditacije.

Obelisk

Šećete li malo dalje od Vidikovca, pronaći ćete spomenik u obliku piramide. Obelisk je djelo kipara Josepha Käschmanna a postavio ga je nadbiskup Juraj Haulik godine 1843. u čast završetka radova na parku Maksimir.

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

 

Na pročelju stoji metalna ploča s tekstom na latinskom jeziku u kojem je nadbiskup Haulik naveo svoje pobude za uređenje parka Maksimir. Ispod se nalazi kamena ploča na kojoj je prijevod  metalne ploče:

‘Na pomoć potrebnima, koji se nisu odali neradu, mirnim građanima kao poticaj za korisnije i ugodnije obrađivanje zemlje, na ures metropole, a isto tako za diku domovine i dušama umornim od javnih poslova i zbilje života, da se osvježe nedužnim nasladama prirode, ove je lugove, kojih uređenje odavna želio, a nedavno donekle i pokušao zajedno s okolnim poljem tijekom vieše godina s veseljem urediti i prema prilikama ukrasiti i o tome dao postaviti ovaj skroman dokaz Juraj Haulik, biskup zagrebački, kraljev namjesnik banske časti godine spasa 1843.’

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

I doista, park Maksimir jest utočište svima onima koji se žele odmoriti i osvježiti u čarima maksimirske šume.

Kapelica sv. Jurja

Ova mala crkvica sagrađena je između 1862. i 1864. godine a prije je na istom mjestu stajao Narodni hram. Nacrti nisu pronađeni ali postoje određeni zapisi prema kojima je projekt i uređenje pripalo tirolskoj radionici ‘Glasmalerei-Anstalt’.

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

Kapelica je posvećena u listopadu 1864. godine. Na prozorima su nažalost vidljiva neka oštećenja no sama po sebi je vrlo atraktivna te je svakako morate posjetiti.

Ljetnikovac biskupa Haulika

Ako se zaputite maksimirskim stazama prema Agronomskom fakultetu, pronaći ćete Ljetnikovac koji odaje pomalo jezivi dojam. U periodu od 1839. do 1840. godine, prema nacrtu Franza Schüchta, nastala je visoka prizemnica.

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

U opisu iz 1869. godine, bilo je navedeno da je zgrada pokrivena tisovom šindrom te da se uz nju nalazi mali zidani staklenik s jednom ostakljenom stijenom i uzidanim cijevima za grijanje. Voditelj radova na njenoj izgradnji bio je Andrija Leitner.

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

Danas je neobnovljena ali i dalje oduzima dah te ponosno stoji na maksimirskom tlu.

Gospodarske zgrade Haulikovog ljetnikovca

Odmah do Ljetnikovca nadbiskupa Haulika nalaze se njegove gospodarske zgrade. Pretpostavlja se da su građene u periodu između 1839. i 1840. godine.

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

Danas je koristi Agronomski fakultet za razne aktivnosti studenata a u njoj se nalazi Institut za mljekarstvo i stočarstvo.

Svilana

Kada krenete prema zadnjim paviljonima Agronomskog fakulteta, pronaći ćete skladište, koje je nekada predstavljalo veliku gospodarsku građevinu. Ovaj objekt još je jedan od onih čiji podaci nisu u potpunosti poznati. Nema zapisa kada je točno sagrađena ali poznato je njeno postojanje 1853. godine.

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

 

Pčelinjak

Nakon Svilane možete izaći na Svetošimunsku te prošetati prema Pčelinjaku. Sagrađen je 1853. godine a sam naziv govori kako je bio namijenjen pčelarima i njihovim pčelama. Navodno je u njemu bilo smješteno oko 200 košnica. Danas je zadržao svoju funkciju ali u vidu edukacije studenata Agronomskog fakulteta za nastavu iz pčelarstva.

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić


Komentari