Mirogoj se širi za 20.000 novih grobnih mjesta, a gradit će se i nove arkade

Foto: Dragan Matic / CROPIX

Arkade zagrebačkog gradskog groblja na Mirogoju najljepši su njegov dio, a mnogi bi ih s pravom svrstali pod najbolje od zagrebačke arhitekture. Projektirao ih je čuveni arhitekt Hermann Bollé, gradile su se punih 38 godina, a od 1917. krase zapadni dio mirogojskog groblja. Cijeli Mirogoj zaštićeno je kulturno dobro.

Originalna je Bolléova ideja bila da okružuju groblje sa svih strana, no to se tada zbog nedostatka sredstava nije moglo ostvariti. Čini se, međutim, da će se barem dio te zamisli konačno provesti u djelo, piše Večernji list. 

“Gradit ćemo nove mirogojske arkade na južnom dijelu do Lašćine”, najavio je nedavno direktor Gradskih groblja Patrik Šegota, a sada se, izgleda, stvar konačno i pokrenula.

Posao projektiranja pothvata povjeren je Marijanu Hržiću, uglednom arhitektu koji se već bavio uređenjem glavnog gradskog groblja pa tako potpisuje i gradnju mirogojskog krematorija otvorenog 1985. godine, kao i 780 metara dug kolumbarijski zid od opeke dovršen lani, koji čini svojevrsnu ogradu između Mirogoja i Remetske ceste. Od opeke u zemljanim tonovima bit će i nove arkade kako bi se nastavilo u duhu Hermanna Bolléa, a posadit će se i bršljan kako bi što više sličile originalnima.

“S unutarnje strane zida koji čini arkade nalazit će se kolumbarijske niše jer u posljednje vrijeme mnogo je krematorijskih ukopa pa je za to potrebno osigurati prostor. Unutar samih arkada bit će grobnice u kojima će se moći nalaziti šest grobnih mjesta. Na postojeće arkade nastavljat će se nekoliko stotina metara kolumbarijskog zida i novih južnih arkada. Sve zajedno riječ je o potezu dugom malo više od kilometra i bit će to, s obzirom na značaj Mirogoja, velik graditeljski pothvat”, objasnio je Hržić.

I dok će izbor materijala i formi biti u skladu s onim kod Bolléovih arkada, južne će ipak biti suvremenog izričaja. Tako će stropovi biti izvedeni iz prefabriciranih montažnih elemenata, a neće biti ni kupola u paviljonima. Umjesto toga, na mjestima paviljona, odnosno ulaza u arkade, nalazit će se dvoetažne kolumbarijske dvorane sa staklenim stijenama na južnim zidovima. Njih će, između redova nadgrobnih spomenika, prekidati debelo mutno staklo, a sa sjeverne strane jednostavni stupovi od armiranog betona.

“Obitelji će moći personalizirati svoje nadgrobne ploče, mada treba paziti da budu primjerene važnosti mjesta”, dodao je.

Novim arkadama bi se prostor trebao proširiti za oko 20.000 grobnih mjesta, što u nišama, što u grobnicama. Nisu u dobrom stanju Gradska groblja namjeravaju, pored gradnje novih, obnoviti i stare arkade, za što će biti zadužen tim stručnjaka koji će se sastojati od arhitekata, statičara, konzervatora, restauratora… Posla ima mnogo jer su 102 godine stare Bolléove arkade zaštićeni spomenik kulture i, kaže Hržić, nisu u osobito dobrome stanju.

“Najdelikatniji dio obnove bit će onaj oko grobnica koje bi mogle patiti od vlage ili pukotina na konstrukciji nastalih tijekom godina. No ne znamo u kakvom su stanju zbog toga što ne možemo ništa raditi bez dopuštenja vlasnika grobnica, a dobivanje tih dozvola također će biti velik pothvat.”

Osim glavnog, planiraju se proširenja i drugih zagrebačkih groblja.

“Točnije, njih 16 od ukupno 28 groblja kojima upravljamo. Gradit će se nova polja, mrtvačnice, staze, a u planu je i energetska obnova upravne zgrade i krematorija na Mirogoju te objekata na Markovom polju i Miroševcu”, najavio je Šegota.

Počivalište velikana Ljudevit Gaj, Stanko Vraz, Ivan Mažuranić, grof Janko Drašković, Stjepan Radić, Petar Preradović, Dražen Petrović… To su samo neki od povijesnih velikana čija su vječna počivališta upravo podno mirogojskih arkada. Tko ondje smije biti pokopan nekada je odlučivalo gradsko poglavarstvo, što znači da je samo društvena “krema” imala pravo na tu lokaciju.

Danas su sve grobnice popunjene, a grobna mjesta u njihovoj blizini “papreno” se plaćaju. Prvi red do arkada tako košta i više od 300.000 kuna, a grobno mjesto udaljeno dvjestotinjak metara od njih stoji “bagatelnih” 125.000 kuna.

Komentari