HDZ još uvijek nema kandidata za nadolazeće lokalne izbore jer je Damir Vanđelić ipak odlučio odustati od bitke za Zagreb. Odluka šefa Fonda za obnovu posebno je razočarala premijera Andreja Plenkovića koji je dramatično komentirao da je “kairosov čuperak bio na dohvat ruke, a propustio ga je uhvatiti”. A onda se oglasio i sam Vanđelić.
“Zaista smatram da je Zagreb jedan od najvećih problema kojeg sada imamo i ne može se drugačiji riješiti nego kroz Fond za obnovu koji će srediti obnovu Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. Mi smo razgovarali o mojoj kandidaturi za zagrebačkog gradonačelnika, ali razlog je ovo što sam rekao. Neću reći koji je glavni motiv bio mog odustajanja. No, najjači motiv je da se napravi obnova grada Zagreba što brže i kvalitetnije. To je moj najjači motiv i doprinos kojeg mogu dati svom rodnom gradu”, rekao je Vanđelić za N1.
No, premijer je vrlo ljutit na njega jer nije “iskoristio povoljan trenutak”.
“Uopće ne smatram da je premijer imalo ljut na mene, mislim da je naš odnos i dalje dobar i da on cijeni ovo što ja radim”, istaknuo je Vanđelić. Dodao je da je moguće da je premijer u pravu kada ističe da “bi više napravio kao gradonačelnik nego privremeni ravnatelj Fonda, ali to će pokazati vrijeme”.
Situacija privremenog ravnatelja nikako ne usporava rad Fonda, smatra Vanđelić.
O obnovi nakon potresa
“Potpora politike u svakom slučaju je bitna. Zakon je kompleksan i potrebna je jaka potpora države. Riječ je o financiranju i suradnje i s europskim fondovima. Ovaj tren, sporo podnošenje zahtjeva građana je najveća prepreka obnovi”, rekao je.
Na upit o tome da je dao naslutiti kako je nedostatak zajedništva odluka o nekandidaturi za gradonačelnika, odgovorio je da recesija koja će doći nakon pandemije i potresa bit će još veća nego ranijih godina. “Moja poruka bila je više vezana uz samu obnovu i nije bila nikakva politička poruka. Nedostaje nam efikasnost jer se trošimo na pogrešne stvari”, naglasio je Vanđelić. Dodao je da “šira platforma traži da stavimo glave na kup i radimo u zajedništvu”.
“Idealist sam i htio bih nešto napraviti. Ništa nije završeno, još smo uvijek živi, preda mnom je još sigurno 15 godina radnog vijeka, prema tome polako. Ne smatram da sam išta propustio”, rekao je Vanđelić. “Nema nikakvih promjena, imam široku podršku za ono za što sam i došao u Fond. Mediji bi nam trebali pomoći da fokus bude na obnovi. Želio bih objasniti građanima kako se obnova može ubrzati i gdje je uloga upravitelja zgrada i sl., a ne o tome zašto sam odustao od kandidature za zagrebačkog gradonačelnika”, naglasio je.
Vanđelić je rekao kako su u Fond s danom 6. veljače dobili 136 rješenja za obnovu i to za isplatu novčanih sredstava.
“Građane su posjećivali statičari, a nakon toga su došli procjenitelji koji su radili procjene štete. U rujnu je rečeno kako građani sami moraju podnijeti zahtjev za obnovu, a to je devet dokumenata koje treba ispuniti, a nalaze se na internetu. To moraju raditi upravitelji ili predstavnici stanara jer je to relativno kompleksan proces. Sama konstrukcijska obnova je i tehnički kompleksna, a pravno je kompleksna jer postoje razni statusi. Stvar je financijsko-pravno-tehnički kompleksna”, rekao je Vanđelić.
Dvjestotinjak zgrada je već krenulo u samoobnovu, no ostali čekaju državnu obnovu.
Ima li država novac za financiranje obnove? U ovoj godini je na raspolaganju nešto više od 900 milijuna kuna za obnovu nakon potresa. “Fond radi samo privatne zgrade. Bit će novaca za obnovu, možemo naći i druge izvore financiranja. Prvo trebamo ubrzati proces pa će se ići i na druge izvore privlačenja novaca. Za desetak dana bi trebala započeti nabava projektanata. Neće biti tisuću zgrada kada građani ne prilažu zahtjeve. Za sada imamo stotinjak zahtjeva, no smatram da će sve ići u obnovu što treba ići”, istaknuo je.
Govoreći o obnovi središta Zagreba rekao je da centar grada neće “postati geto”.
Fond za obnovu bavi se konstrukcijskom obnovom, ali će se voditi briga o tome da se naprave i druge radnje za što će se koristiti sredstva iz europskih fondova i pričuve, ako će to stanari htjeti.
Na upit o tome treba li opstati HGK i obvezna članarina, rekao je da “kao netko tko je 28 godina u privatnom sektoru treba postojati ona funkcija koju komora ima, a s druge strane treba razmotriti sve njene funkcije i odrediti koliko treba plaćati takvu instituciju”.
Osvrnuo se i na aktivnosti koje se rade u posljednje vrijeme, a to je da neki na svojim zgradama mijenjaju naljepnice iz zelenih u narančaste i crvene ili obrnuto, rekao je da promjena naljepnica na zgradama oštećenih u potresu ne znači ništa jer sve postoji u bazi i na temelju toga se radi elaborat.
