Sučeljavanje kandidata u Zagrebu: Ostaje li Bandić gradonačelnik ili je vrijeme za novo lice?

43
FOTO: N1

Zahuktava se atmosfera uoči lokalnih izbora.

Milan Bandić već 16 godina drži gradonačelničku fotelju u Zagrebu. Hoće li se ostati gradonačelnik ili je vrijeme za novo lice?

Nataša Božić u nedjelju 14. svibnja sučelila je Anku Mrak Taritaš (HNS, SDP), Sandru Švaljek (nezavisna), Dragu Prgometa (HDZ), Marka Sladoljeva (Most) i Tomislava Tomaševića (Zagreb je NAŠ!) na N1 Televiziji, odakle prenosimo sučeljavanje.

Aktualni gradonačelnik Milan Bandić nije se odazvao na sučeljavanje, no poznato je da on na ista ne dolazi već godinama.

Gospodarenje otpadom u Zagrebu

MRAK TARITAŠ: Htjela bih samo na početku istaknuti da je loša poruka gradonačelnika što se nije pojavio. Otpad, kad netko upravlja 16 godina barem smo trebali imati sustav zbrinjavanaj otpadom. Imamo Jakuševac koji je veliko brdo smeća. Potrebno je uspostaviti sustav gospodarenja, dio odvajati na kućnom pragu, dio na zelenim otocima, moramo i reciklirati.

ŠVALJEK: Može se napraviti daleko više nego što je učinjeno. I prije četiri godine je tema sučeljavanja bio Jakuševac i otpad, godine su prošle, a mi smo ostali na istom. Mi u Zagrebu možemo odvajati otpad, svi znamo da on nije smeće i da ga se može iskoristiti. Zato ću uspostaviti burzu sekundarnih sirovina i ostvariti prihode od otpada umjesto da on bude trošak kao dosad. Već u godinu dana je moguće napraviti veliki pothvat.

SLADOLJEV: Imam u svom timu bivšeg ministra Dobrovića koji je majstor u tom polju. Sustav gospodarenja otpada mora početi od participirajućeg učinka građana, sadašnji sustav nije takav. Sada ljudi nemaju nikakav motiv reciklirati jer vide da se svi kontejneri trpaju u isti kamion. Bandić još nije odustao ni od spalionice.

PRGOMET: Ono što nećemo napraviti, a to je da nećemo raditi spalionicu u Resniku. Centar za gospodarenje mora biti van Zagreba. Nažalost, neće se moći sanirati Jakuševac u dvije godine. Treba biti pošten i reći da je to nemoguće u tom roku, za to treba četiri do pet godina.

TOMAŠEVIĆ: Temom otpada bavim se desetak godina, prosvjedovao s građanima Resnika protiv spalionice. Treba reći da na Jakuševac godišnje ide 150 milijuna kuna sirovina, a to je novac koji bi nam dobro došao. Jakuševac je i protiv pravilnika jer su 500 metara od odlagališta kuće.

MRAK TARITAŠ: Ja bih rekla tri stvari: Zagreb se prema otpadu ponaša kao prema smeću a ne kao prema vrijednoj sirovini, građani odvoz otpada plaćaju prema kvadratima stana i upravni sud je tome donio odluku da to ne može biti a Grad je pokrenuo Ustavnu tužbu i dobio spor protiv svojih građana. Tu su i fondovi EU-a koji nisu dobrodošli u Zagrebu jer postoji kontrola. Treba imati volju i želju kako upravljati gradom. Otpad ne smije biti prva tema slijedećeg sučeljavanja za 4 godine.

PRGOMET: Ja sam realniji oko rokova, činjenica je da su potrebni silni novci iz budžeta. Ovo je projekt za EU fondove, a Bandić nije napravio nijedan. Veći dio sredstava ćemo moći povući tek 2020.

SLADOLJEV: Na Jakuševcu ima duplo veći broj oboljelih od karcinoma, to je problem.

Gospodine Prgomet, je li moguće da postoji epidemija?

PRGOMET: UVijek postoji mogućnost, ali ne želim tome pristupiti populistički. Rizik je sigurno veći ali nema točnih istraživanja.

ŠVALJEK: Nema potrebe za spalionicom u Zagrebu, tu je i problem mulja koji isto tako treba zbrinuti. Tu se pokazalo da 17 godina odlažemo problem. Imamo znanja i sredstva EU fondova da riješimo taj problem.

TOMAŠEVIĆ: Mulj koji je nastao može se koristiti za dohranjivanje zemlje i nema potrebe za spalionicom.

Prometne gužve, što se može napraviti oko parkiranja, prometne infrastrukture u gradu?

ŠVALJEK: Promet je samo još jedan problem i gleda se parcijalno. U Zagrebu treba naglasak staviti na javni gradski prijevoz i da se što manje automobilima ulazi u centar. Treba napraviti paralelne prometnice u Šarengradskoj i Prisavlju kojim bi išli osobni automobili i javni prijevoz bi išao nesmetano. Zagrebu su potrebna određeni kapitalni projekti, kolni mostovi i pješačko biciklistički mostovi. Namjera mi je povećati udio biciklističkih staza.

SLADOLJEV: Magičnih rješenja nema. Mi smo u programu za promet istaknuli srednjoročna i dugoročna rješenja, Jarunski most je prioritet, obnova rotora nije. Deniveliranje raskrižja je dugoročni projekt i on se može napraviti kroz EU fondove.

PRGOMET: Vidjeli smo jučer Bandićev projekt spajanja tramvajske pruge do zračne luke. Košta 700 milijuna kuna iz proračuna, to je deset posto. Nitko ne troši toliko koliko troši Zagreb iz budžeta, treba se trošiti iz EU fondova. Problem od jučer je dodatno problematičan jer nisam čuo da je raspisan natječaj, a dvije će firme dobiti novac iz proračuna. Grad se radi transparentno. Projekt Smart city se može napraviti u 4 godine i može se napraviti kroz fondove, tu je i most na Jarunu ali i rotor. Promet mora biti osmišljen tako da se sve spoji. Željeznica od centra grada do zračne luke je točno duplo jeftinija od tramvaja kojeg radi Bandić.

TOMAŠEVIĆ: Jedini strukturni projekt je Zoološki vrt sa smiješnih 35 milijuna kuna. Nama je prioritet svakako javni promet. Centar grada nije primjeren za javni promet i osobne automobile. Treba odvojiti tramvajske koridore od prometa. Treba proširiti tramvajsku mrežu, imamo koridore koji su crtani u GUP-u 70-ih godina. Nedostaje trasa sjever-jug i uz nekoliko podvožnjaka bi se to moglo riješiti. Žičaru čekamo već deset godina. Improvizirane biciklističke staze moramo urediti, također i parkinge za bicikle. Treba integrirati i sinhronizirati tramvajski i autobusni javni promet.

MRAK TARITAŠ: Mi svi govorimo o prometu relativno slično i imamo slična rješenja jer smo konzultirali stručnjake. Ne umišljam si da znam sve i rad sa stručnjacima će biti novina u Zagrebu. 470 semafora u Zagrebu a samo je zeleni val sinhronizirani. U Samoboru imate pametne semafore. Rezultat kratkoročnih mjera možete vidjeti odmah. Dugoročne mjere mora biti željeznička pruga koju treba uključiti u promet s više stanica na trasi istok zapada. Promet se treba baviti i konzultirati moderna rješenja. Zagreb osim zadatka rješavanja svog problema mora biti i predvodnik razvoja cijele zemlje a ponaša se kao otok.

Prokomentirajte novih 250 dozvola za taxije i Uber

MRAK TARITAŠ: Uber treba riješiti zakonom i propisom, a ne da dolazi do fizičkih sukoba. Građani moraju imati više različitih usluga.

ŠVALJEK: Ovo je samo predizborno mazanje očiju pa se tako ni pruga neće realizirati. Bolje rješenje je željeznička pruga od samo 4 km do Glavnog kolodvora. U Zagrebu ima najviše taxista u Hrvatskoj i treba riješiti ovaj problem. Na državnoj se razini treba donijeti rješenje pa tako i Uber dići na razinu reguliranosti kao i taxi usluge.

PRGOMET: Stav Vlade je bio da nećemo rušiti gradonačelnika prije izbora. U drugim gradovima nismo bili ti koji smo odlučivali o proračunu. Srušiti nekoga i izazvati nestabilnost je ono što bi se prelomilo i na državu. Ja u tome neću sudjelovati.
Ja nisam promet na fakultetu kao Anka ali moram potvrditi da je vrijeme da struka krene voditi računa o gradu. Što se tiče Ubera, svi moraju imati iste uvjete.

TOMAŠEVIĆ: Ja se ne bih pozivao na stručnjake, mi upozorava na problem javnog prometa već deset godina. Bez obzira na dobra rješenja nije bilo političke volje. Pojeftinjenje tramvajske karte smo predložili prije osam godina a tek je sada pred izbore to napravljeno. Besplatna vožnja tramvajem oko centra grada je ukinuta nakon izbora. Imamo forsiranje garaže ispod HNK-a a može se napraviti negdje drugdje.

MRAK TARITAŠ: Mi želimo naplaćivati javni prijevoz prema broju stanica. A kako bi tek bila interesantna kampanja da Bandić ide iz naše pozicije na izbore a ne iz pozicije gradonačelnika.

Gospođo Švaljek, bili ste prva suradnica gradonačelnika Bandića, je li to prednost ili mana?

ŠVALJEK: To mi je prednost, znam što se može i da se može. Nije me strah prihvatiti se tog posla. Pitanje je zašto je Bandićev mandat počeo s 12 kuna za javni prijevoz, pa se nastavio s 10 kuna, a završio s 4 kune. Naši su sugrađani i osobe s invaliditetom, a samo na 6 stanica mogu ući osobe u kolicima. Niskopodni tramvaji ne riješavaju problem.

Nedostatak vrtića i škola. Traži se veza za ulazak u vrtić. Koliko bi vrtića finanicrali, koliko ih nedostaje?

SLADOLJEV: Znam što nedostaje u vrtićima i školama. 1400 političara u mjesnim odborima se plaća, a ne odlučuju o ničemu. Po sadašnjoj situaciji bi ukinuo naknadu mjesnim odborima. Istaknuo sam već da je Zagreb jedini koji plaća političare u školskim odborima. Zagreb ne može isplaćivati taj novac.

PRGOMET: Ukupan broj vrtića dobro pokrije Zagreb ali nisu dobro raspoređeni. Grad se promijenio, na rubnim područjima živi puno ljudi. Treba izgraditi vrtić u Svetoj Klari. Treba uvesti popodnevnu smjenu u neke vrtiće i engleski jezik u zadnju godinu vrtića. U Gornjoj Dubravi ima škola koja nema dvoranu. Želimo da u školama koje nemaju popodnevni boravak on bude uveden. Nova bolnica se ne može napraviti u 4 godine, a preseljenje bolnice u Novi Zagreb se može napraviti kroz 6 do 8 godina.

TOMAŠEVIĆ: Ukoliko usluge vrtića neće biti dostupne svima, mnoge žene će ostati izvan tržišta rada. 1/4 djece ima više u svim vrtićima nego što je propisano standardom. Treba mijenjati uvjete rada zaposlenih u vrtićima, nije rješenje graditi nove zgrade. Malo se sredstava odvaja za vrtiće, nema igračaka, potrošnog materijala…

MRAK TARITAŠ: Zagreb treba biti vodeći po pitanju vrtića i škola. Vrtići su pretrpani, morate nositi sav materijal. U vrtiće će se morati ulagati, djeca se nekvalitetno hrane. Prednost je kada dijete ide u jednosmjensku nastavu. Roditelji su iz revolta pisali da ne žele papučice već da djeca imaju kvalitetan obrok i da odgojiteljice imaju materijal za rad.

ŠVALJEK: Sadašnja gradska uprava ne prati stanje na terenu. Postoji potreba za sportskim dvoranama, vrtićima, školama.. U prvoj godini mandata se može izgraditi deset vrtića i deset škola. Zagreb nije uočio da se broj osoba starijih od 65 povećao, a grad se ne brine za umirovljenike i nema stračkih domova.

Trenutno 7000 majki odgojiteljica prima naknadu, ostaje li ta naknada?

MRAK TARITAŠ: Mi smo napravili projekt ‘Zagreb za zajednicu’ i mora se utvrditi minimum potreban za život. Želimo da ljudi rade, da imaju priliku za rad. Ništa se neće ukidati, sve ostaje kako je.

ŠVALJEK: Dobra je praksa da se stečena prava ne diraju. Ima roditelja koji su ostavili posao i imaju tu naknadu i treba ostati ali treba je i pratiti i evaluirati. Mjera je takva kakva je i treba je ostaviti.

SLADOLJEV: To sve nije Bandić dao već su to platiti građani Zagreba.

PRGOMET: Treba ljudima omogućiti posao, fleksibilno radno vrijeme je temelj demografske politike. To već postoji u planu Vlade.

TOMAŠEVIĆ: Prioritet je da se predškolska skrb za djecu svima omogući.

Kako biste se odnosili prema prirezu od 18 posto i kako organizirati rad Holding?

PRGOMET: Urušava se kvaliteta života i treba krenuti od Holdinga kojeg treba restrukturirati prema poslovima koje rade i time će se dobiti kvalitetnija usluga. Prirez manji za 3 posto i to nije ogroman iznos za građane, a svaka kuna dobro dođe.

TOMAŠEVIĆ: Cijena vode je toliko visoka zbog štetnog ugovora. Ukoliko se dokaže kaznena odgovornost može se bez problema raskinuti taj ugovor. Usluge moraju biti kvalitetne, jeftine i svima dostupne i to nam je prioritet. Sve transakcije trebaju biti objavljene kao bi svi znali kako se troši novac.

MRAK TARITAŠ: Holding je osnovan da nam usluge budu jeftine a to se nije dogodilo. Mnogi nemaju pitku vodu, daleko im je javni prijevoz, nemaju asfaltiranu cestu a plaćaju prirez od 18 posto. Treba analizirati stanje u prvoj godini i onda postupno smanjivati prirez. Imate gradove koji su iskoristili sredstva iz EU fondova za mnoge komunalne projekte.

ŠVALJEK: Meni je jasna situacija u gradu i znam da građani plaćaju visoki prirez i visoke naknade. Smanjit ću prirez na 9 posto jer znam je to moguće. Treba aktivirati gradsku imovinu, kapitalni se projekti mogu finanicirati kroz EU fondove.

SLADOLJEV: Zagreb nije samo Cvjetni trg, građani u kvartovima loše žive. Ugradili smo razdjeljnike i ona utječe na račune građana. Mislim da najviše novca ide na javnu nabavu i tu treba napraviti promjene.

Imate li neku posljednju misao ili poruku za birače?

MRAK TARITAŠ: Izađite na izbore, mislim da će svatko naći kandidata za kojeg može glasati.

ŠVALJEK: Ja kao nezavisna mogu pobijediti Bandića, nisam dužna nijednom interesnom lobiju.

SLADOLJEV: Borba za građane počinje na izborima.

PRGOMET: Ovo su sjajni kandidati neće pogriješiti ni sa jednim, najmanje samnom.

TOMAŠEVIĆ: Ja nisam ni zastupnik ni član gradske skupštine i mi smo nova snaga s mnogo mladih obrazovanih ljudi s kojima ništa više neće biti isto.



Komentari