Sandra Švaljek: ‘Ne’ spalionici, ‘da!’ kružnoj ekonomiji u gospodarenju otpadom

FOTO: Press

Kandidatkinja za gradonačelničko mjesto predstavila je svoj plan.

Nezavisna kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba Sandra Švaljek, održala je u subotu, 1. travnja tribinu o gospodarenju otpadom u Ivanjoj Reci, na kojoj je istaknula kako se protivi izgradnji
spalionice, a zalaže za uspostavu sustava gospodarenja otpadom prema načelu kružne ekonomije. Kao osnovne ciljeve u gospodarenju otpadom navela je povećanje udjela odvojenog prikupljanja i reciklaže sa 6 na 50 posto, smanjenje udjela komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalište s 80 na 20 posto, povećanje oporabe biorazgradivog otpada s 10 na 70 posto te smanjenje količine otpada za 10 posto.

FOTO: Press
FOTO: Press

Švaljek je na početku rekla kako se tribina o gospodarenju otpadom održava upravo u tom dijelu Zagreba jer se Resnik, čiji stanovnici strepe da bi se u njihovom neposrednom susjedstvu mogla graditi spalionica otpada, nalazi u blizini. Tribina, na kojoj se vodila otvorena i konstruktivna rasprava uz uvažavanje različitih stajališta, organizirana je u suradnji s Udrugom za zaštitu okoliša Resnik (UZOR), a sudjelovali su i članovi stručnog tima Sandre Švaljek – stručnjak za zaštitu okoliša i gospodarenje otpadom Mirko Budiša, arhitektica i urbanistica Tea Horvat te umirovljeni general Jozo Milićević.

Švaljek je istaknula kako je gospodarenje otpadom jedna od prioritetnih tema u njenom programu te kako je svoj koncept gospodarenja otpadom predstavila još na početku kampanje. Naglasila je da se radi o konceptu, a ne planu gospodarenja otpadom koji će nova Gradska uprava pod njezinim vodstvom izraditi temeljem predloženog koncepta.

FOTO: Press
FOTO: Press

Tri su osnovna problema

Švaljek je navela tri osnovna problema u području gospodarenja otpadom: odlagalište otpada Jakuševec, mulj iz pročišćivača otpadnih voda te divlja odlagališta. Podsjetila je da Jakuševec svrsi kojoj sada služi može služiti samo do kraja 2018., a gotovo ništa se po tom pitanju ne poduzima.

„To je kao da sa 150 km/h na sat jurimo prema nekom zidu, znamo da je zid tu i neće se pomaknuti, a ništa ne poduzimamo“, rekla je Švaljek.

Sadašnja gradska uprava nema konkretnih rješenja ni za problem otpadnog mulja koji nastaje kod pročišćavanja otpadnih voda, a kojeg ima gotovo 500.000 tona. Divlja odlagališta pak niču čak i na onim mjestima gdje mogu ugroziti pitku vodu u Zagrebu, a veliki problem postoji i s opasnim otpadom nakupljenim na lokaciji ornitološkog rezervata Savica.

Švaljek je naglasila i da će u sustavu gospodarenja otpadom u potpunosti primijeniti načela kružne ekonomije, što znači da se na otpad više neće gledati kao na smeće već kao na sirovinu koja se može iskoristiti.

Švaljek i Budiša su kao glavne ciljeve koji se žele postići novim sustavom naveli smanjenje količine otpada, povećanje udjela odvojenog prikupljanja i reciklaže sa 6 na 50 posto, smanjenje udjela komunalnog otpada koji se odlaže na Jakuševec s 80 na 20 posto, te povećanje postotka biološke obrade i reciklaže biorazgradivog organskog dijela otpada s 10 na 70 posto do kraja 2020.

„Danas se na Jakuševec odlaže 80 posto otpada, a nakon 2018. tamo će se moći odlagati samo dio otpada koji se nikako drugačije ne može iskoristiti“, istaknuo je Budiša. „Prema našem programu, na Jakuševac će se odlagati maksimalno 20 posto otpada, i to otpada koji će biti obrađen, inertan i neće biti izvor neugodnih mirisa“, naglasio je.

FOTO: Press
FOTO: Press

Nema spalionice!

Švaljek i Budiša posebno su istaknuli da u njihovom konceptu gospodarenja otpadom nema spalionice.

„Kada primijenimo ovakav sustav gospodarenja otpadom, otpada će biti znatno manje od količina koje se sada odlažu na odlagalište, pa potrebe za izgradnjom spalionice neće ni biti“, rekao je Budiša.

Švaljek je rekla kako će osim novog načina prikupljanja i obrade otpada uspostaviti i novi sustav naplate koji će biti u skladu sa zakonom, omogućiti veću dostupnost zelenih otoka i reciklažnih dvorišta te puno intenzivnije informirati građane o cjelokupnom sustavu gospodarenja otpadom.

„Sada imamo nepravedan sustav naplate u kojem plaćamo prema virtualnoj količini otpada – prema volumenu spremnika – a osim što takav sustav naplate nije pravedan, nije ni zakonit“, rekla je Švaljek. Smatra da prikupljeni otpad treba sortirati pa je u Zagrebu predvidjela nekoliko sortirnica, kao i uspostavu burze sekundarnih sirovina.

FOTO: Press
FOTO: Press

Iskoristit će mulj

Otpadni mulj koji se godinama nakupljao u pročišćivaču otpadnih voda Švaljek i Budiša planiraju iskoristiti te smanjiti njegov volumen.

„Kada iz miješanog komunalnog otpada odvojimo biootpad i pomiješamo ga s otpadnim muljem, od toga možemo proizvoditi bioplin, kojeg možemo upotrebljavati kao alternativno gorivo u razne svrhe“, rekao je Budiša. Švaljek je odgovarajući na pitanja građana navela i kako je zbog tribina u 12 gradskih četvrti i razgovora s građanima promijenila prioritete u svom programu.

„Gdje god da sam došla predstaviti svoj program i stručni tim spomenuo se problem nedostatka mjesta u vrtićima i školama pa sam odlučila tom pitanju dati najviši prioritet. Namjeravam pola sredstava prikupljenih prirezom, što iznosi više od 350 milijuna kuna godišnje, u prve dvije godine mog mandata usmjeriti upravo u izgradnju škola i vrtića.“

Švaljek je za kraj istaknula kako bi u dvije godine s tih 700 do 750 milijuna kuna izgradila osam do deset vrtića te osam do deset osnovnih škola tamo gdje je to najpotrebnije, a nakon te prve dvije godine mandata prirez će prepoloviti, odnosno smanjiti stopu prireza s 18 na 9 posto.

>>>Švaljek uvjerena u pobjedu: ‘Građani žele da nestanu klijentelizam i sveopća fontanizacija’


Komentari