MA KAKVA NOVSKA! Škoro pronašao način kako da se konačno riješi problem smrada s Jakuševca

Photo: Domovinski pokret

Miroslav Škoro, kandidat Domovinskog pokreta za gradonačelnika grada Zagreba i Slaven Dobrović, kandidat za zamjenika gradonačelnika, u četvrtak su na konferenciji za medije u Novom Zagrebu govorili o dugoročnom rješenju za gospodarenje otpadom u Zagrebu koje će omogućiti potpuno zatvaranje Jakuševca.

Zagreb, kako je istaknuo Miroslav Škoro, još uvijek nema cjelovit i zaokružen sustav gospodarenja otpadom, a na Jakuševcu i dalje završava više od 110 tisuća tona otpada koji, osim smrada koji širi, ozbiljno ugrožava i zdravlje te kvalitetu života građana.

„Zagreb troši 25 milijuna kuna na saniranje otpada, a može prihodovati barem 100 milijuna kuna godišnje. Uvođenjem zaokruženog sustava gospodarenja biorazgradivim otpadom taj ključni problem, koji ne staje samo na smradu, pretvorit ćemo u korist proizvodnjom 25 tisuća tona zdravog i vrijednog komposta. Rješenje je u kompostiranju, ali ne u stotinu kilometara udaljenoj Novskoj, već u Zagrebu, u nekoliko tehnološki osposobljenih kompostišta. Naše sustavno rješenje omogućit će bitno ranije zatvaranje i potpunu sanaciju Jakuševca, visoke stope recikliranja i sustav koji, umjesto troškova, generira dobit za grad i građane“, rekao je Miroslav Škoro.

„Gotovo 30% miješanog otpada koji se odlaže i stvara neugodan miris može postati kvalitetan proizvod, kompost koji nastaje od otpada, kao što je to riješeno primjerice u Prelogu ili Krku. Do toga se dolazi sustavnim pristupom. Zagreb treba tri reciklažna centra koji se sastoje od sortirnica i kompostišta. Na ta mjesta dolazi odvojeno prikupljanje tvari, suhe reciklažne tvari idu u tržišne sirovine, a biorazgradivi otpad u kompsot. To se radi u kompositštima, zatvorenim sustavima uz tehnološku disciplinu, a ne na Jakuševcu. To je nekoliko puta jeftinije i u konačnici isplativije rješenje. Sustav ovakav kakav imamo kasni za dobrom voljom građana da odvajaju otpad“, istaknuo je Slaven Dobrović.

Miroslav Škoro spomenuo je i Centar za gospodarenje otpadom u Resniku za koji je već utrošeno 30 milijuna kuna, a s istom količinom novca, moguće je napraviti puno više boljih rješenja.

„Funkcija je ista. Zašto plaćati skupa arhitektonska rješenja, da nešto izvana izgleda kao svemirski brod, a unutra je ista tehnologija?“, zaključio je Škoro.


Komentari