KAMPANJA NA HRVATSKI NAČIN: Mrak Taritaš ‘oprala’ Pavičić Vukičević, nazvala je Bandićevom učenicom

Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

Anka Mrak Taritaš iz Glasa, kojoj se prošlog tjedna pridružio i Mirando Mrsić iz redova Demokrata kao kandidat za zamjenika postane li gradonačelnica, obrušila se na Bandićevu nasljednicu, trenutnu obnašateljicu dužnosti gradonačelnika i kandidatkinju na izborima ispred stranke BM365, Jelenu Pavičić Vukičević.

“Zagrebačka gradska Uprava, na čelu koje su dugi niz godina zajedno sjedili Bandić i njegova učenica Pavičić-Vukičević, nije koristila EU fondove dijelom zbog nesposobnosti i neznanja, a dijelom zato što se za svaki euro tog novca moraju položiti računi i ne može ga se dijeliti ispod stola rođacima, kumovima i onima kojima su nešto ostali dužni”, izjavila je danas kandidatkinja GLAS-a za gradonačelnicu Anka Mrak-Taritaš, upozorivši da je Zagreb tek 60. među gradovima u Hrvatskoj kad je u pitanju korištenje EU fondova te kako je ostvario samo 7,6% od ukupnog iznosa EU sredstava koji su iskoristile sve jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj iako “predstavlja petinu stanovništva i gotovo trećinu gospodarstva Hrvatske”.

Kako ističe Mrak-Taritaš, “i u tom skromnom postotku uglavnom se radi o manjim projektima raznih udruga, škola znanstvenih institucija i slično, u kojima je Grad sudjelovao
samo simbolično”.

Za razliku od Zagreba, kako upozorava Mrak-Taritaš, “koji je od većih projekata samo remetinečki rotor financirao iz EU fondova, druge europske metropole intenzivno su koristile sredstva iz Kohezijskog fonda EU za projekte kao što je razvoj prigradske željeznice, metroa i ostale prometne infrastrukture, sustave pročišćavanja otpadnih voda i vodnu infrastrukturu, zdravstvo, znanost i istraživanje, zaštitu od poplava i drugih prirodnih nepogoda, širokopojasni pristup mreži”.

Navela je primjer Budimpešte u kojoj je dosad uloženo preko 780 milijuna eura bespovratnih EU sredstava te Bukurešta gdje se taj iznos penje do gotovo 2 milijarde eura.

Dodaje da je “katastrofalno loše korištenje EU fondova dodatno utjecalo na ionako teško stanje gradskih financija” te zaključuje kako “Zagreb od velikih projekata u idućim godinama ne treba odustati, nego ih financirati iz europskih sredstava, umjesto gradskim novcem i zaduživanjem, a svakako treba pronaći nišu unutar Nacionalnog plana oporavka i otpornosti na temelju kojeg Hrvatska može dobiti 6,3 milijarde bespovratnih eura iz EU mehanizma za oporavak i otpornost”.

Najvažniji od tih projekta svakako su, kako navodi “obnova nakon potresa, sustav pametnog upravljanja prometom u gradu, rješavanje problema željezničke pruge koja presijeca grad na pola i izgradnja dva mosta, spajanje svih preostalih kućanstava na gradsku vodovodnu i kanalizacijsku mrežu, izgradnja sustava staza za bicikle i električne romobile, pretvaranje zapuštenih gradskih prostora, kao što je Gredelj, u centre kreativnih, zelenih obrta i industrija, analiza stanja Parka prirode Medvednica i njegova revitalizacija i pošumljavanje te jačanje otpornosti zdravstvenog sustava te otpornosti na posljedice klimatskih promjena i prirodnih nepogoda, kao što su potresi, poplave, klizišta i ekstremne vremenske prilike”.

Komentari