KVALITETA ZRAKA U GRADU: Povremena prekoračenja propisanih vrijednosti i u narednim zimskim razdobljima

Zrak u Zagrebu je Zagađen (Foto: Borna Filic/PIXSELL/Ilustracija)

Slijedom sve češćih prigovora na kvalitetu zraka u Gradu Zagrebu, nakon pojašnjenja načelnice Sektora za kvalitetu zraka DHMZ-a, Jadranke Škevin-Sović, kao i Marka Marića, dipl.ing.el., Voditelja Laboratorija za zrak, buku i ostale mikroklimatske uvjete Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” o samom načinu praćenja kvalitete zraka, kao i važnim informacijama koje bismo trebali moći iščitati iz objavljenih izvještaja, te nakon pojašnjenja pročelnika gradskog Ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet dr. sc. Dinka Bilića o samoj kvaliteti zraka u Gradu Zagrebu, i predstojnica Jedinice za higijenu okoline Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada dr. sc. Gordana Pehnec, dipl. ing. kem. za portal Zagreb.info pojasnila je na koji način se vrše mjerenja kvalitete zrake, u detalje pojasnivši podatke o nekim onečišćujućim tvarima. Pojasnila je pritom i kakvo je stanje u Hrvatskoj, ali i gradu Zagrebu po pitanje kvalitete zraka, te kad i zašto je zrak u gradu najonečišćeniji.

Gdje građani mogu pratiti kvalitetu zraka u Hrvatskoj?

Na web stranici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja objedinjuju se podaci iz cijele Hrvatske. Podaci o nekim onečišćujućim tvarima (SO2, NO2, CO, ozon, benzen) su dostupni odmah, njihove se koncentracije mogu pratiti u realnom vremenu te se odmah može izračunati indeks kvalitete zraka (i označiti odgovarajućom bojom), pojašnjava nam dr.sc. Pehnec.

Na koji način se prati koncentracija onečišćujućih tvari u zraku?

Za neke onečišćujuće tvari, na žalost, nije za sada moguće pratiti koncentracije on-line već se uzorak mora fizički sakupiti na terenu, donijeti u laboratorij i analizirati, a cijeli postupak obično traje više dana. Tako se, na primjer, određuju metali ili policiklički aromatski ugljikovodici koji su u zraku vezani na lebdeće čestice, a rezultati se dostavljaju najčešće mjesečno.

Što označavaju lebdeće čestice,  koje se točno prate i na koji način? Zašto je to bitno?

Što se samih lebdećih čestica tiče, najčešće se prate one promjera manjeg od 10 mikrometra (PM10) i one manje od 2,5 mikrometra (PM2,5) jer su važne s obzirom na utjecaj na ljudsko zdravlje.

Za mjerenje lebdećih čestica na mjernim postajama koriste se i automatske tehnike (koje omogućavaju praćenje koncentracija čestica online, ali ne i informacije o njihovom sastavu) i tehnike sakupljanja na filtar papir tijekom 24 sata (sastav se kasnije analizira u laboratoriju). Najbolje je kada se mogu kombinirati obje tehnike.

Na primjer, u Zagrebu postoji 6 mjernih postaja lokalne mreže grada Zagreba (Ksaverska cesta, Đorđićeva, Siget, Susedgrad, Črnomerec, Peščenica) na kojima se lebdeće čestice sakupljaju ručno te se može odrediti njihov sastav, dok na postajama državne mreže Zagreb-1 i Zagreb-3 postoje automatski uređaji koji online prate
koncentracije čestica.

U kojim dijelovima dana je zrak u gradu Zagrebu najonečišćeniji?

To ovisi o onečišćujućoj tvari i samoj lokaciji.

Na primjer, dušikov dioksid (NO2) je plin prisutan u ispušnim plinovima automobila te tijekom dana pokazuje karakteristične varijacije s povišenim koncentracijama između 7 i 10 h te 15 i 17 h, tj. u vrijeme prometnih gužvi, dok su tijekom noći koncentracije najčešće niže.

Ozon (O3) je plin koji u nižim slojevima atmosfere nastaje reakcijama dušikovih oksida i hlapivih organskih spojeva uz djelovanje sunčeva zračenja. S obzirom da je za nastanak ozona nužno sunčevo zračenje, njegove su koncentracije značajno više ljeti u odnosu na zimu, a tijekom dana su najviše u ranim poslijepodnevnim satima. Upravo zbog toga
koncentracije ozona ljeti poslijepodne ponekad prekoračuju propisane vrijednosti (najčešće kada su više dana za redom visoke temperature te nema vjetra).

Lebdeće čestice, pak, pokazuju u gradovima u Hrvatskoj (ali i drugdje u Europi) tipične varijacije s niskim vrijednostima ljeti te povišenim vrijednostima zimi. Razlog tome su povećane emisije zbog grijanja, ali i nepovoljni meteorološki uvjeti zimi koji uzrokuju zadržavanje onečišćenja pri tlu. Naročito su značajan izvor čestica (i na njima vezanih štetnih policikličkih aromatskih ugljikovodika) ložišta na kruta goriva kao što su ugljen i drva.

Povišene vrijednosti lebdećih čestica izmjerene posljednjih dana u Zagrebu uobičajene su za ovo doba godine. To možete lako vidjeti iz godišnjih izvještaja o kvaliteti zraka.

Najviše koncentracije čestica obično su u prosincu, siječnju i veljači. Koncentracije čestica zimi često rastu uvečer, također kao posljedica kombinacije pojačanog grijanja i meteoroloških uvjeta.

Institut mjerenja kvalitete zraka u Zagrebu provodi od šezdesetih godina prošlog stoljeća. Dugoročno gledano, koncentracije čestica se u Zagrebu smanjuju te su danas puno niže nego što su bile sedamdesetih godina kada se još rašireno koristio ugljen. Međutim, povremena prekoračenja propisanih vrijednosti vjerojatno ćemo imati i u narednim zimskim razdobljima.

Zanimljivo je također i da su se koncentracije NO2 u Zagrebu ovo proljeće za vrijeme “lockdowna” uslijed smanjenog prometa smanjile za oko 30 % u odnosu na godinu ranije, dok kod lebdećih čestica smanjenje nije bilo toliko izraženo. Ti su rezultati objavljeni i u međunarodnom časopisu  Air Quality, Atmosphere & Health, a naš umirovljeni kolega dr. sc. Nenad Raos je na to napravio i osvrt za Bug.

Podsjetiti ćemo i na pojašnjenje Marka Marića, dipl.ing.el., Voditelja Laboratorija za zrak, buku i ostale mikroklimatske uvjete Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”:

“U Gradu Zagrebu, od početka uvođenja mjera stroge izolacije, zabilježen je značajan pad koncentracija dušikovog dioksida (NO2) u zraku. Iako bi se mogao očekivati i pad sitnih lebdećih čestica PM2,5, značajno smanjenje još nije moguće primijetiti. To je vjerojatno zbog činjenice da su glavni izvori PM2,5 raznovrsni, dok je glavni izvor dušikovog dioksida (NO2) cestovni promet.

U prvih tjedan dana od početka mjera izolacije izazvanih koronavirusom razina dušikova dioksida (NO2) smanjila se za čak 70%, popuštanjem mjera došlo je opet do blagog povećanja koncentracija. Ovaj pozitivan utjecaj na kvalitetu zraka posljedica je pridržavanja protuepidemijskih mjera na razini Grada Zagreba i Republike Hrvatske.”

Kvartovi u Novom Zagrebu u početkom godine imali su izrazito onečišćen zrak. Kakva je sada situacija?

“Kvartovi u Novom Zagrebu imali su početkom godine povećane koncentracije lebdećih čestica PM10, ali slično onečišćenje bilježile su i ostale postaje u Gradu Zagrebu. Razlog povećanih koncentracija lebdećih čestica zimi je sezona grijanja. Ljeti su te koncentracije dosta niže i prosjek dnevnih koncentracija na mjernoj postaji Zagreb -3 koja pokriva područje Novog Zagreba – istok sada je oko 14 ug/m3 što je dosta niže od dnevne granične vrijednosti koja iznosi 50 ug/m3”, pojasnio je gospodin Marić.

Iako smo zamolili Institut i za naš dolazak kako bi nam pokazali na koji način se vrši analiza kvalitete zraka, posjete Jedinici do daljnjeg  nisu moguće, ne samo zbog epidemiološke situacije već i zbog činjenice da trenutno rade u vrlo skučenom prostoru zbog građevinskih radova koji se provode (rekonstrukcija i dogradnja postojeće zgrada Instituta te uspostavljanje novog istraživačkog centra Rec-IMI iz sredstava EU
fondova.

Jedinica za higijenu okoline Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada trebala bi se sredinom iduće godine preseliti u novu zgradu.

 


Komentari