Crkva u svijetu proživljava tešku krizu. Možda i najtežu još od vremena progona i stradanja prvih kršćana. Danas Crkva nije fizički ugrožena, barem ne na zapadu, ali je duboko potresena u svojim unutarnjim redovima. Zlostavljanja maloljetnika od pojedinih svećenika, nekada i najviših crkvenih dužnosnika, duboko su narušila povjerenje vjernika u Crkvu.
Ovaj tužni fenomen iz temelja je uzdrmao Crkvu u nekim zapadnim državama koje su bile sinonimi za Katoličku crkvu. Tako su skandali u Crkvi duboko potresli Irsku, Francusku, SAD… Iako su zlostavljači uvjerljiva manjina u redovima Crkve, bacili su ljagu na cijelu zajednicu.
‘ŠTO SE DOGODILO S DUŠOM HRVATSKOG NARODA?’ Kutleša održao oštar govor, u publici sjedio državni vrh
Također, izvještavanje medija o ovim temama dodatno je ocrnilo cijelu organizaciju. Katolička crkva nije dobro reagirala nakon što su prvi slučajevi zlostavljanja izašli u javnost. Pokušala je, u skladu sa svojom tisućljetnom tradicijom, cijeli problem riješiti unutar svojih zidova.
No vremena su se promijenila. Javnost je taj način rješavanja problema shvatila kao pokušaj zataškavanja te je na taj način na cijelu organizaciju pala dodatna sumnja i krimen. Određena vrsta tajnovitosti i nepoznavanja načina funkcioniranja Crkve inspirirala je cijele serije medijskih izvještaja koji su od Crkve, u očima dijela javnosti, stvorili frankenštajnsku organizaciju čiji je jedini cilj zlostavljanje maloljetnika i protivljenje homoseksualnim pravima.
Homoseksualni lobi
Javna je tajna da unutar Crkve, još od Drugoga vatikanskog sabora, egzistira moćni homoseksualni lobi koji nastoji utjecati na bitne dogme Katoličke crkve. Taj lobi izuzetno je snažan u njemačkoj i austrijskoj Crkvi. Tako na njemačkim i austrijskim crkvama možete vidjeti izvješene LGBT zastave.
Navedeni lobi ima svesrdnu pomoć srednjostrujaških medija koji ih koriste u obračunu s dogmama “zastarjele i konzervativne Crkve”. Stoga poruke koje vjernicima stižu od pojedinaca s različitih razina crkvene hijerarhije dodatno zbunjuju.
Središnje pitanje koje je medijska prevladavajuća struja nametnula u Crkvi jest pitanje prava homoseksualaca i celibata unutar Katoličke crkve. Neizravno se vuče paralela kako su zlostavljanja izravna posljedica odnosa Crkve prema pravima homoseksualaca i inzistiranja na celibatu.
Crkva u Hrvatskoj dosad je bila pošteđena većih skandala u tom pogledu. Izolirani slučajevi rješavani su unutar Crkve. Također, za razliku od Zapada, hrvatska Crkva izuzetno je zdrava. Crkve su pune, narod vjeruje svojim svećenicima pa Katolička crkva u Hrvatskoj djeluje kao svojevrsni otok unutar Europe.
Posljednjih godina Katolička crkva u Hrvatskoj prolazi i kroz svojevrsni proces smjene generacija na najvišoj razini. Stariji biskupi polako odlaze u mirovinu, a mijenjaju ih mlađi. U mirovinu je tako otišao i hrvatski kardinal te zagrebački nadbiskup u miru Josip Bozanić. Zamijenio ga je, kao zagrebački nadbiskup metropolit, Dražen Kutleša.
Novi zagrebački nadbiskup pripada mlađoj generaciji crkvenih prelata – tek su mu 54 godine. Školovan je na čuvenom Papinskom sveučilištu Urbaniana, a veći dio svoje karijere proveo je u vatikanskoj diplomaciji. Javna je tajna kako novi zagrebački nadbiskup ima izuzetno dobre kontakte u Vatikanu te kako je iznimno cijenjen u najvišim krugovima Katoličke crkve.
Njegov dolazak najprije za upravitelja, koadjutora, Porečke i Pulske biskupije te potom za nadbiskupa koadjutora Splitsko-makarske nadbiskupije nije najbolje primljen kod dijela hrvatskog svećenstva koje je tradicionalno sumnjičavo prema posebnim “vanjskim” izaslanicima.
No upućeni u njegov rad dok je bio koadjutor Porečke i Pulske nadbiskupije te potom Splitsko-makarske nadbiskupije tvrde da je u tišini prionuo rješavanju problema koji su godinama bili gurani pod tepih. Njegovi zagovornici tvrde da je Crkvi trebala upravo takva energija.
Kutleši je otežavajuća okolnost na njegovu putu prema mjestu zagrebačkog nadbiskupa, budućeg hrvatskog kardinala, bila upravo činjenica da je “čovjek od povjerenja Vatikana”. Nije nikakva tajna kako je odnos pape Franje prema beatifikaciji kardinala Stepinca, ali i prema statusu Međugorja, uvelike razočarao hrvatske katoličke vjernike. Stoga se na sve što dolazi iz Vatikana gleda s određenom sumnjom.
Pod tom sumnjom, poslije će se vidjeti nepravednom, bio je i nadbiskup Kutleša. Novi zagrebački nadbiskup u nekoliko je nastupnih intervjua jasno iznio svoj stav o postupku proglašenja svetim kardinala Stepinca, ali i o Međugorju za koje je rekao kako vidi “da se mnogo ljudi tamo dolazi ispovjediti te kako osjećaju potrebu”, ali i kako ne vidi nikakav problem u tome kao što mnogi ljudi odlaze Lourdes i Fatimu.
Traži istinu
Prijelomni trenutak za novog nadbiskupa Kutlešu bila je njegova ovogodišnja propovijed u Maclju za vrijeme euharistijskog slavlja za žrtve blajburške tragedije i Križnog puta. Kutleša je u svojoj propovijedi oštro ustao protiv manipulacije žrtvama te pozvao na otkrivanje istine o njihovu stradanju, koliko god to trajalo.
Iznio je i podatak kako je Maceljska šuma samo jedna od točaka hrvatskog Križnog puta na kojem je stradalo više od deset tisuća ljudi. Podsjetio je kako je više od 130 jama još neistraženo, ali i da je u Maceljskoj šumi 1945. ubijen 21 svećenik.
Glavni konkurent Draženu Kutleši za mjesto zagrebačkog nadbiskupa i budućeg kardinala bio je, tvrde upućeni, riječki nadbiskup Mate Uzinić. Nekadašnji dubrovački, a danas riječki nadbiskup, miljenik je medija.
Godinama prije umirovljenja Josipa Bozanića srednjostrujaški mediji u opširnim su analizama navijali za izbor Uzinića kao čovjeka koji u hrvatsku konzervativnu Crkvu može unijeti promjenu. Kao tadašnji dubrovački biskup, Uzinić je 2014. održao propovijed na Bleiburgu u kojoj je gotovo ponovio mantru Stipe Mesića kako je Bleiburg posljedica onoga što se dogodilo u Jasenovcu.
Gay pride
Dakle, za razliku od Uzinića koji poručuje kako priču o Drugome svjetskom ratu treba zatvoriti jer je Bleiburg posljedica Jasenovca, Kutleša apelira da se istraži svaka pojedina sudbina ma koliko to potrajalo. No nije Uzinić samo miljenik medija zbog odnosa prema Bleiburgu. Arhiva nam otkriva kako je on u vrijeme splitskog Gay pridea, koji se održao 2012., pozvao na uvažavanje drugačijih.
Također, biskup Uzinić 2021. moli od homoseksualnih osoba oprost što se osjećaju odbačenima. U povodu Međunarodnog dana borbe protiv homofobije 2021. biskup Uzinić ističe kako “homoseksualci u Crkvi još nemaju obzirno pastoralno vodstvo”.
Nekoliko dana nakon nadahnute propovijedi nadbiskupa Kutleše u Maclju u medijima se pojavljuje riječki nadbiskup Mate Uzinić koji “otkriva” slučajeve zlostavljanja u svojoj nadbiskupiji.
Da budemo potpuno jasni, riječ je o gnusnim djelima koja zaslužuju kolektivnu osudu i najstrože kažnjavanje odgovornih. Najgori od svih slučajeva je onaj zlostavljanja 13 dječaka od 6 do 13 godina od jednog svećenika u razdoblju od 1987. do 1994. Crkva je o svemu provela istragu, svećenik je razriješen dužnosti i prisiljen na boravak u jednom samostanu u Italiji.
Mate Uzinić 4. studenoga 2020. postaje nadbiskupom koadjutorom Riječke nadbiskupije. Prema vlastitim istupima u medijima, tada se upoznao s arhiviranim slučajem zlostavljanja djece. On sam, unatoč tomu što je svećenik otpušten iz službe, 2021. slučaj prijavljuje DORH-u koji provodi istragu.
Nažalost, zbog zastare slučaj se ne može procesuirati. Ipak, u svibnju 2023. Nacional objavljuje tekst o cijelom slučaju. Sam Uzinić tvrdi da je i ranije želio objaviti sve o slučajevima zlostavljanja djece. Sve legitimno, samo, koja je bila misao vodilja uvaženog nadbiskupa – upoznati javnost sa slučajevima zlostavljanja kako se ona nikada više ne bi dogodila ili možda nešto treće?
Teška vremena
U isto vrijeme splitski svećenik Ante Žderić u kolumni na Autografu piše kako onomu tko “ne osudi zločin u Jasenovcu neće pomoći ni sakramenti”. Riječ je o svećeniku koji se rado ogleda na modnim pistama, poklonik je Ultre, a razlikuje vjernike i “vjerske fanatike”. Kao takav, miljenik je medija i “pravo osvježenje” u konzervativnoj hrvatskoj Katoličkoj crkvi. Stoga nije nikakvo čudo što se mediji pitaju jesu li Uzinić i Žderić vjesnici novog vala u Katoličkoj crkvi.
Novi zagrebački nadbiskup, budući kardinal, Dražen Kutleša preuzeo je Stepinčevu Crkvu u vremenu koje nije nimalo manje izazovno od onoga u kojem je živio Alojzije Stepinac. Samo u njegovo vrijeme Crkva je, iako napadana izvana i okupana krvavom kupelji, bila puno monolitnija iznutra. Danas Crkvi puno veća opasnost prijeti iznutra, od onih koji za svoje postupke opravdanje nalaze u Kristu. Stoga novom nadbiskupu možemo samo poželjeti ustrajnost na putu koji neće biti nimalo lak.
