Kolindino posljednje odlikovanje zagrebačkom generalu čije se ime veže uz šverc nafte i ratno profiterstvo

Foto: Tomislav Kristo / CROPIX

Predsjednica na odlasku Kolinda Grabar-Kitarović podijelila je posljednju rundu odlikovanja „zaslužnim pojedincima i institucijama kao izraz zahvalnosti za njihova iznimna djela i umijeća kojima su pridonijeli razvoju i ugledu Hrvatske“. Među zaslužnim pojedincima koji su pridonijeli ugledu Hrvatske našao se i general Ivan Čermak koji je odlikovan Veleredom kralja Petra Krešimira IV s lentom koji se dodjeljuje dostojanstvenicima, visokim državnim dužnosnicima i čelnicima međunarodnih organizacija za doprinos ugledu i položaju RH, zatim hrvatskim i stranim predsjednicima za doprinos neovisnosti i cjelovitosti RH i izgradnji odnosa s drugim  državama te najvišim vojnim dužnosnicima za stvaranje ratne strategije, zasluge u izgradnji HV-a i osobite uspjehe u zapovijedanju pa je za pretpostaviti da je Čermak odlikovan u ovoj zadnjoj kategoriji (iako je od rata i kreiranja vojnih taktika prošlo četvrt stoljeća).

No, ime generala Čermaka u hrvatskoj se javnosti nažalost više vezivalo uz naftno-bankarske afere, kvalitetu goriva i suđenja Haškog suda. U vrijeme Domovinskog rata bio je ministar gospodarstva, 1998. bio je dobavljač nafte za UN-ove mirovne snage u BiH, no ugovor vrijedan 40 milijuna dolara je otkazan zbog istrage Haškog suda, a dobio ga je Vanja Špiljak.

Ime mu se pojavljivalo i u aferi s petim ortakom i Dubrovačkom bankom nakon čega poslovanje tvrtke Crodux prebacuje u Hypo banku i Societe General i time ulazi u poslovnu vezu s austrijskim OMV-om. Nakon 2000. osniva tvrtku Tifon koju je zbog istrage Haškog suda prodao MOL-u, a onda je OMV-u 2001. prodao šest crpki i skladište za 15 milijuna eura da bi 12 godina kasnije, nakon što je OMV-u omogućio ulazak na hrvatsko tržište, od Austrijanaca kupio 63 benzinske pumpe plus lokacije za nove crpke i skladišta Janafovog terminala u Omišlju odnosno čak 13 posto prodaje naftnih derivata na hrvatskom tržištu, što ga je stajalo 120 milijuna eura i svojom je ponudom nadmašio ruski Lukoil i Gazprom, slovenski Petrol i Inu.

Tako velik kredit Čermaku je odobrio tadašnji predsjednik Uprave PBZ-a Božo Prka, iako se vrijednost OMV-ove imovine procjenjivala na niti 70 milijuna eura pa se postavljalo pitanje gdje je nestalo 50 milijuna. A o kolikom iznosu je riječ, govori i podatak da je PBZ već dva puta odgodio dospijeće Čermakovih kredita. Znakovito je da OMV nikada nije objavio po kojoj cijeni prodaje hrvatsku podružnicu, ali mediji su napuhavali cijenu i do 150 milijuna eura kako bi se opravdao sumnjiv kredit PBZ-a.

Sanaderova Vlada Čermaku je pak preko noći dala ugovor o koncesiji za benzinske crpke na budućoj autocesti Zagreb-Zadar-Split, a to silno Čermakovo bogatstvo i ugovori počeli su buditi sumnje pa ga je 2010. tužio bivši časnik SIS-a i publicist Saša Radović, no Vlada Jadranke Kosor po toj prijavi nije učinila ništa pa je s novom vladom tadašnji ministar Ostojić prijavu proslijedio DORH-u gdje su počeli provjeravati Čermakovu imovinu te čijom je naftom trgovao u vrijeme rata pri čemu ih je najviše zanimalo je li nekadašnji glavni logističar HV-a možda trgovao s Ininom naftom. U međuvremenu je Čermak tužio Radovića za pokušaj iznude milijun eura. Radović je osuđen, a Čermak je od predsjednice dobio velered i lentu „za iznimna djela i umijeća“.


Komentari

loading...