Zagreb je dobio Plan djelovanja civilne zaštite, operativni dokument kojem je osnova procjena rizika od velikih nesreća, a namijenjen je potrebama djelovanja Stožera civilne zaštite kao stručnog, operativnog i koordinativnog tijela za provođenje mjera i aktivnosti u velikim nesrećama.
Specifičnost plana je da su definirane situacije u kojima se saziva Stožer civilne zaštite, sudionici i snage koje je potrebno angažirati ovisno o razvoju krize te njihove zadaće kako bi se krizna situacija što prije prevladala.
Posebno su definirane specifične potrebe osoba s invaliditetom tijekom evakuacije i nužnog smještaja.
Plan ima opći dio, koji se sastoji od upozoravanja, pripravnosti, mobilizacije i opisa područja, a u posebnom dijelu se objašnjava način pružanja pomoći između različitih hijerarhijskih razina sustava civilne zaštite u velikoj nesreći i katastrofi te detaljno razrađuje kako se nositi s kriznim situacijama.
“Obrađeni su i najveći rizici za Zagreb – potres, poplave, epidemije i pandemije, ekstremne temperature te tehničko-tehnološke nesreće s opasnim tvarima”, rekao je kazao je Pavle Kalinić, pročelnik Ureda za upravljanje u hitnim situacijamai dodao da će se do kraja godine završiti obuka kriznog stožera.
“Očekujem da ćemo do kraja godine imati oko 780 ljudi obučenih za izvlačenje iz ruševina koji su završili prvi i drugi stupanj. Tu spadaju HGSS-ovci, speleolozi, planinari i dobrovoljni vatrogasci te pripadnici javne vatrogasne postrojbe. Imamo 400 vatrogasaca i više od 6 tisuća upotrebljivih članova dobrovoljnih vatrogasnih”.
Grad je opremljen seizmološkim uređajima i uređajima za testiranje kvalitete zraka, no u djelatnosti spašavanja nedostaju psi tragači.
“Tu smo jako tanki, u Zagrebu ima svega 20-ak pasa obučenih za to, međutim sad smo to počeli gurati kroz DVD-ove da preko gradskog proračuna ljudima koji uzimaju te pse bude sufinancirana hrana i svi ostali troškovi za pse”, pojasnio je.
Iako grad ima nasipe, Kalinić smatra da bi najbolje rješenje protiv poplava bila izgradnja “Zagreba na Savi”, odnosno produženje oteretnog kanala Odra-Sava do Save čime bi grad bio potpuno zaštićen od poplava i dobio više od 3 tisuće hektara iskoristivog zemljišta.
