KAKO PREŽIVJETI NESNOSNE VRUĆINE? Vrtoglavica, gubitak svijesti pa čak i halucinacije neki su od opasnih simptoma! Evo kako si možete pomoći

Tramvajsko stajalište, termometar (Foto: Cropix/ Pixabay)

Obilje sunca i visoke temperature mogu biti opasni za kožu, ali i za organizam općenito. Kako se nalazimo u tom razdoblju, važno je naglasiti da nas pravovremene mjere mogu zaštititi od mogućih negativnih posljedica.

Blagdan Tijelova ove godine obilježila su dva tragična slučaja. Podsjetimo, u trgovačkom centru Avenue Mall u Zagrebu u srijedu navečer umro je muškarac. Zagrebačka policija u četvrtak je izvijestila da je muškarcu pozlilo te da je umro prirodnom smrću. Nadalje, u jutarnjim satima, muškarac od 50-ak godina preminuo je prilikom planinarenja kod doma Puntijarka na Medvednici. Prema dostupnim informacijama, također se radi o prirodnoj smrti.

Iako nije potvrđeno da je do kolapsa organizma došlo zbog visoke temperature, korisno je znati kako se zaštititi ovih vrućih dana kada visoke temperature zaista mogu biti razlog iznenadne smrti.

Od osjećaja slabosti do smrtonosnog toplinskog udara

Neke od tegoba za vrijeme toplinskog vala su osjećaj slabosti, vrtoglavica, žeđ, nemoć, pa čak i tjeskoba. U tom slučaju, što prije se smjestite u hladniji prostor i izmjerite temperaturu. Popijte tekućine, po mogućnosti vodu ili nezaslađeni voćni sok.

Mogući su i bolni grčevi, posebice nakon fizičkog rada. Riječ je toplinskim grčevima koji se javljaju se kao prvi simptom neprilagođenosti tijela zbog izlaganja povišenoj vanjskoj temperaturi. Najčešće se pojavljuju u nogama tijekom hoda i posljedica su neadekvatnog unosa tekućine i nadoknade soli tijekom fizičkog napora. U tom slučaju preporuka liječnika je odmor u sjeni ili ohlađenom prostoru u horizontalnom položaju uz nadoknadu tekućine i soli (u 250 mililitara vode dodati čajnu žličicu soli).

Toplinska iscrpljenost obuhvaća teže simptome koji su praćeni jačom dehidracijom koji obuhvaćaju opću slabost, malaksalost, gubitak svijesti, nizak krvni tlak, povišenu tjelesnu temperaturu (38-40 ℃) pa sve do razvitka hipovolemijskog šoka i poremećaja stanja svijesti.

U tom slučaju, osobu je nužno smjestiti u sjenu ili u ohlađenu prostoriju, skinuti suvišnu odjeću koja dodatno zagrijava tijelo. Ako je pri svijesti važno je hidrirati osobu. U 24 sata preporuka je nadoknaditi 4-5 litara tekućine i 25 grama soli. U slučaju da neke od spomenutih tegoba potraju duže, nužno je javiti se liječniku.

Zbog produljenog izlaganja visokim temperaturama kod neaklimatiziranih osoba uz smanjen unos tekućina može doći do toplinskog udara. To je hitno stanje koje zahtijeva neodgodivo medicinsko liječenje jer je praćeno s visokom smrtnosti. Najčešći simptomi su visoka tjelesna temperatura oko 41℃, dehidriranost, topla i suha koža, prisutan poremećaj svijesti, mučnina, povraćanje, glavobolja te slabost. Pogoršanje bolesti dovodi do težih simptoma i poremećaja svijesti pa se mogu javiti i halucinacije, gubitak svijesti, konvulzije (grčevi cijelog tijela), ubrzani otkucaju srca, otežano disanje, smanjeno mokrenje i slično.

Liječnici u tom slučaju naglašavaju važnost osiguranja hitne medicinske pomoći. Osobu treba smjes u bočni položaj i ne davati ništa na usta radi rizika od gušenja. Temperaturu tijela treba skidati fizikalnim mjerama koje obuhvaćaju polijevanje hladnom vodom (ali ne manjom od 20 ℃), po mogućnosti omogućiti ventiliranje zraka oko tijela radi bržeg hlađenja (preporuka ventilator, ukoliko nije dostupan pomoći će i hlađenje lepezom, novinama).

Pijte dovoljno tekućine

U ljetnim danima, opskrba tekućinom je krucijalna. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste posegnuli za vodom, a ovo vrijedi posebice za osobe starije dobi koje imaju slabiji osjećaj žeđi. Pijte redovito vodu te napitke bez šećera, kofeina i alkohola jer ćete njima izazvati jaču dehidraciju. Liječnici savjetuju i uzimanje razrijeđenog soka poput limunade, a tekućinu bi bilo poželjno piti svakih jedan do dva sata. Osobama koje rade vani savjetuje se da za vrijeme vrućina popiju jednu do dvije čaše svakih 30 minuta.

Konzumacija vode je vrlo bitna jer se ljeti više znojimo i time gubimo dio tekućine. Posljedice mogu biti vrlo ozbiljne, od dehidracije do povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati inzult mozga, infarkt srca ili trombozu.

U danu trebamo piti od šest do osam čaša vode ili druge tekućine koja hidrira. Broje se i voćni sokovi, no njihov unos treba ograničiti na 150 ml dnevno zbog prirodnog šećera (fruktoze). Unos vode možete povećati konzumacijom voća i povrća poput jagoda, lubenica, tikvica i krastavaca.

Izbjegavajte masnu i slatku hranu

Hrana itekako može doprinijeti lakšem podnošenju visokih temperatura, a kao posljedica loše prehrane ili manjka pojedinih vitamina i minerala dolazi do gubitka apetita i lošeg sna. Organizam troši na ugljikohidrate puno energije i time zagrijava tijelo. Masna i slatka hrana obiluje njima zbog čega takva jela nisu poželjna na stolu za vrijeme vrućina. Topla hrana potiče znojenje, a tako se tijelo brže hladi. No, iako je poželjno pojesti juhu ili neko varivo, topli obrok ostavite za večer kako biste lakše zaspali.

Sladoled se čini logičnim izborom za vrijeme visokih temperatura, ali osjećaj ugode koji pruža je samo kratkoročan. Brzo hlađenje zapravo dovodi do povećanja osnovne tjelesne temperature zbog procesa probave koji stvara toplinu. Hrana bogatu proteinima i vlaknima te začinjena jela, preporučljiva su za hladnije dane. Stoga, tanjur napunite obiljem povrća i plave ribe.

Izbjegavajte boravak na jakom Suncu

U razdoblju od 10 do 17 sati UV zračenje je najjače i samim time najštetnije. Tada biste, ako ste u mogućnosti, trebali izbjegavati boravak na otvorenom, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i osobe s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.). Ako radite vani, sklonite se u hlad. Rashladiti se možete tuširanjem u mlakoj vodi, nikako ledenoj.

Nosite laganu odjeću

Kada je temperatura visoka, nosite laganu odjeću, od prirodnih materijala. Tako ćete se manje znojiti kada idete negdje, a i bit će vam ugodnije. Sunčane naočale, šešir i losion ili krema sa SPF zaštitom poželjna su zaštita od jakog Sunca. S obzirom na to da temperature i noću budu visoke za vrijeme toplinskog vala pokrivajte se laganom posteljinom.

Rashladite svoj dom uz par trikova

Kako biste imali kvalitetan san, nužno je da prostor u kojem provodite dosta vremena učinite ugodnim za boravak. Danju, temperature u stanu ili kući ne bi trebala prelaziti 32 °C, a 24 °C noću. Temperatura je tijekom noći nešto niža, stoga ako je moguće, otvorite sve prozore i podignite rolete sve do ranih jutarnjih sati. Time ćete rashladiti svoj dom, bez paljenja klime ili ventilatora. Vrlo je važno i da tijekom dana svedete količinu vrućeg zraka na minimum. Umjetna svjetla, električni uređaji (televizor, računalo, pećnica) ne trebaju biti upaljena ako za to baš nema potrebe. Time nećete dodatno povećavati temperature u vašem domu. Isto tako, rolete spustite posebice one koje su okrenute prema Suncu. U slučaju da ih nemate na prozorima koji dobivaju sunčeve svjetlosti, stavite draperije, zaslone ili tende.

Klima uređaj većini ljudi je spas za vrijeme toplinskog vala, a kada ga palite, obavezno zatvorite sva vrata i prozore da ne biste trošili više energije nego što je potrebno. Nemojte pretjerivati s temperaturom kada upalite klimu. Podesite ju tako da ne bude niža od 7 Celzijevih stupnjeva od vanjske. U protivnom vas može kasnije boljeti glava, pasti tlak i sl.

Ako nemate klimu, loša vijest je da ventilatori, iako mogu pružiti olakšanje i osvježenje, kada je temperature zraka iznad 35 ˚C, neće spriječiti teškoće sa zdravljem vezane uz velike vrućine. Ipak, tijekom večeri mogu biti od velike pomoći, kada cirkulacijom svježeg zraka rashlađujte svoj dom. Ventilator doprinosi bržoj izmjeni zraka. Odnosno, kada otvorite prozore tijekom noći i upalite ga, vrlo brzo ćete osjetiti olakšanje.

Važni savjeti za vrijeme vrućina

Ako imate u planu radove u vrućim ljetnim danima, pokušajte to činiti u najhladnijem razdoblju. To je obično između 4.00 i 7.00 sati ujutro, ili nakon 17.00 sati. Naporan fizički rad iscrpljuje tijelo, a time dodatno doprinosi jako Sunce i visoke temperature. Zato je takve poslove najbolje planirati u spomenutim satima. U najtoplijem dijelu dana, izbjegavajte biti predugo na otvorenom i držite se hlada.

Nemojte bespotrebno paliti tehniku. Lijekove držite na temperaturi ispod 25 Celzijevih stupnjeva ili u hladnjaku. Ako uzimate više lijekova i imate kroničnu bolest, savjetujte se s liječnikom o terapiji.

Nikada ne ostavljajte djecu i kućne ljubimce zatvorene u parkiranom autu. Temperature u zatvorenom vozilu rapidno raste iz minute u minute. Nakon sat vremena ona može postati nepodnošljiva i onemogućiti osobi da dođe do zraka što može dovesti do kobnih posljedica. Također, izbjegavajte duga putovanja u najtoplijem dijelu dana.

Pri korištenju zaštitnog faktora, posebnu pozornost obratite na novorođenčad i malu djecu čija je koža vrlo osjetljiva. Za njih koristite sredstva s najvećim faktorom od štetnog UV zračenja (>30) i odjenute ih u laganu odjeću koja ih također štiti.

Imajte na umu da je osjetljivim i teško bolesnim osobama za vrijeme toplinskog vala najteže zbog ugroženog zdravlja. Ako imate obitelj ili prijatelje kojima je potrebna pomoć, posjetite ih. Razgovarajte s bliskim osobama o mjerama zaštite koje svaka osoba treba poduzeti kada su temperature ekstremno visoke. Koristan savjet puno znači, pogotovo za osobe koje su izložene riziku. Vodite brigu i o starijim osobama. Kada ste u mogućnosti posjetite ih i pomozite im u dnevnim obavezama.

Komentari