Gdje počinju, a gdje završavaju biciklističke staze u Zgrebu pitanje je koje se javnim diskursom provlači već neko vrijeme. Odgovor je obično usred – ničega. Ili barem ispred stupa javne rasvjete.
Još jedna takva osvanula je na križanju Pisavlja i Marohnićeve, na što je ukazao Zagrepčanin Zvonimir Lucić na Facebooku.
“Znamo odavno da ova gradska vlast nema nimalo srama, ali svaki put se nekako iznenadim”, napisao je uz fotografije.
Objava je podijeljena na stranici Sindikata biciklista koji je primijetio da se ovaj slučaj, a i njemu slični, kose sa važećim Pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi. Da ironija bude veća, u blizini najnovijeg primjera nepoštivanja pravilnika koje je donijelo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture nalazi se zgrada – Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
U Pravilniku piše kako se pri planiranju biciklističke prometnice moraju poštovati načela sigurnosti, ekonomičnosti, cjelovitosti, izravnosti i atraktivnosti.
Završetak biciklističkih prometnica izvodi se na jedan od načina određen ovim Pravilnikom uz propisanu signalizaciju. Iznimku mogu predstavljati slijepe ulice gdje biciklistička prometnica završava/počinje na kraju ulice.
‘Nova boja, stari visoki rubjaci’
Dodatan problem stvaraju i spojevi prijelaza biciklističke prometnice na nocu razinu. Primjerice, s ceste na dio nogostupa na kojem se nalazi staza. Propisana razlika pri prijelazu na nadvišen ili upušten dio ne smije prelaziti tri (3!) centimetra.
Ispoda objave Sindikata biciklista javili su se brojni građani sa svojim viđenjima problema i rješenjima.
“Ja se po Prisavlju vozim po cesti. Lijepo je izlizan asfalt pa je trenje manje :) staza je inače uz Kockicu sve do Boćarskog isprekidana, tj nema je na nekim kvaziprijelazima uz Kockicu, pa je ni ne smatram stazom. A kod Boćarskog pređem na stazu..”, napisao je Ante.
“Još mi je fascinatno kako su presudili gdje staviti crvenu traku… Prvo počinje samo bijele, dok gdje započinje raskrižje, ide crvene, iako sami nogostup nije dio raskrižja niti staza ne siječe kolnik”, dodao je Jakov.
Sredstva su na dohvat ruke
Svako odstupanje od ovog Pravilnika utječe na sigurnost biciklista, ali i drugih sudionika u prometu. No, pitanje je koliko su gradske vlasti toga svijesne.
Novac za svaki oblik gradske infrastrukture osiguran je proračunom, no do dodatnih sredstava može se doći i na druge načine, pa tako financije ne bi trebale biti izgovor zašto Pravilnik nije u potpunosti proveden.
Primjerice, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije krajem srpnja objavilo je otvoreni poziv KK.07.4.2.18 “Sustav biciklističkih staza Urbane aglomeracije Zagreb” kojim je jedinicama lokalne samouprave s područja Zagreba na raspolaganju je čak 41.365.464,85 kuna. Cilj poziva je izgradnja, prilagodba i modernizacija biciklističke infrastrukture namijenjene javnoj uporabi i povezivanju raznih oblika prijevoza prihvatljivih za okoliš.
Projekti će se zaprimati od 10. rujna pa sve do 30. lipnja 2020.
